sábado, 5 de agosto de 2017

RELATÓRIU OBSERVASAUN BA ELEISAUN PARLAMENTAR 2017-2022 - La'o Hamutuk

La’o Hamutuk kongratula instituisaun estadu sira, liu-liu Secretariado Técnico de Administração Eleitoral (STAE) no Comissão Nacional de Eleições (CNE) ne’ebé organiza ona Eleisaun Parlamentar 2017-2022 ho susesu.

Ami hato’o mós parabens ba povu Timor-Leste ne’ebé hatudu ona sira nia maturidade iha vida polítiku, respeita diferensia, no kontribui ba dame no estabilidade durante tempu kampaña, loron votasaun no anúnsiu rezultadu nian. La’o Hamutuk mós hato’o parabens ba Partidu Polítiku sira, tanba maske dala ruma iha liafuan atake malu uitoan maibé la provoka violénsia ruma durante kampaña eleitorál no loron eleisaun.

Hanesan organizasaun ne'ebé hetan kredensial nudár observadór, La’o Hamutuk mós halo observasaun ba prosesu sira eleisaun nian. Ami nia observadór sira akompaña prosesu kampaña nian no mós halo observasaun ba sentru votasaun rua-nulu iha Dili no distritu durante prosesu votasaun nian. Relatóriu ida ne’e haktuir rezultadu observasaun no rekomendasaun balun atu hadi’ak liu tan eleisaun sira ne'ebé sei hala’o iha futuru.


Interasaun entre partidu polítiku ho komunidade - La’o Hamutuk observa katak partidu barak halo duni esforsu hodi hato’o sira nia programa ba povu. Ami apresia katak partidu polítiku sira barak mak realiza mini kampaña ho grupu ki’ik, kampaña door to door, fahe pamfletu no partisipa iha debate sira ne'ebé organiza husi CNE, media no sosiedade sivíl. Métodu sira hanesan ne'e fó oportunidade atu iha diálogu entre partidu polítiku sira ho komunidade sira, nune’e komunidade bele hatene loloos partidu polítiku sira nia programa, no partidu polítiku sira mós bele rona saida mak komunidade sira nia hakarak.

La’o Hamutuk fahe kestionáriu ba partidu polítiku sira atu prienxe kona ba sira nia programa sira relasiona ho asuntu importante sira iha dezenvolvimentu. Liu husi ne'e ami koko atu ajuda povu komprende didi’ak saida mak partidu polítiku sira nia vizaun kona ba oinsá dezenvolve Timor-Leste se sira hetan fiar.  Infelizmente, partidu rua de’it, Fretilin no Khunto mak fó resposta. Ami apresia partidu rua ne'e nia prontidaun atu komunika sira nia programa ba povu liu husi dalan ne'ebé ami kria no enkoraja partidu polítiku sira seluk atu uza oportunidade hanesan ne'e atu fahe sira nia programa ba komunidade iha futuru.

Uza espasu no fasilidade públiku - Partidu barak halo kampaña iha fatin públiku hanesan estrada, jardín ka merkadu lokál ne'ebé bele perturba atividade komunidade nian. Komísiu sira ne'ebé hala’o iha Dili ka kapitál munisipiu sira hamosu impaktu negativu balu ba públiku. Tuir loloos estrada públiku tenke livre nafatin atu públiku nia atividade loro-loron labele paradu, atu eskola oan sira bele ba eskola nafatin, funsionáriu ba servisu, fila liman sira hodi sasán ba merkadu, ambulánsia tula ema moras, nsst.

Prezensa labarik iha kampaña - Ami observa katak labarik barak mak partisipa iha kampaña no komísiu sira. Labarik sira seidauk too tempu atu partisipa iha kampaña, liu-liu iha komísiu sira. Iha eventu sira hanesan ne'e sira vulneravel liu ba moras tanba rai rahun no loro manas, vulneravel liu bainhira mosu konflitu, asidente tráfiku nsst. Parte hotu tenke prevene atu labarik sira labele rona diskursu iha kampaña sira ne'ebé iha tendénsia hatún malu no hamosu odio malu.

Partisipasaun feto iha debate sira - Lao Hamutuk apresia katak durante tempu kampaña realiza debates públiku barak iha televizaun no universidade sira. Maski nune’e ami preokupa tanba maioria partisipante sira iha debates sira nee mesak mane de’it. Partidu polítiku sira maioria reprezenta husi mane, no partisipasaun feto nian limitadu tebes.  No mós fó prioridade ba programa partidu nian ne’ebé iha ligasaun ho interese no direitu feto nian iha stetmentu no diskursu sira, la’ós ko’alia de’it kona-ba feto wainhira iha debate kona-ba jéneru no partisipasaun feto.

Informasaun ba votante sira - Ami lamenta mós katak STAE no CNE la fó sai lista kandidatu husi partidu polítiku sira atu públiku bele hatene ema sira ne'ebé tama iha lista kandidatu membru Parlamentu Nasionál partidu ida-idak nian. La’o Hamutuk rasik koko hetan lista ne'e no fahe ba públiku iha ami website, blog, no media sosiál hanesan facebook. Ema 2,300 ‘download’ lista ne'e husi ami nia website no ema barak tan liu husi facebook. No mós bainhira LH públika rezultadu “Who will be in Timor-Leste’s next Parliament? / Se mak sei tuir iha Parlamentu Nasionál tuir mai bazeia ba STAE nia kontajen” iha LH nia blog, ema na’in 2,800 download, no ema barak tan hetan informasaun liu husi Facebook. Ezemplu rua ne'e atu enkoraja STAE no CNE bele hadi’ak liu informasaun ba públiku tanba ema barak hakarak hetan informasaun maibé laiha espasu ofisiál ba sira atu hetan informasaun sira ne'e.

Votasaun la’o ho di’ak maibé presiza hadi’ak kestaun tékniku balun - Observasaun La’o Hamutuk nian hatudu katak prosesu votasaun no kontajen iha sentru votasaun sira la’o ho di’ak tuir regulamentu sira. Ami nota katak iha duni buat balun ne’ebé la tuir regra maibé la fó impaktu ba rezultadu votasaun nian.

En termu de partisipasaun husi observadór no fiskais partidu sira nian ami observa katak iha partisipasaun di’ak maski iha dezintendimentu balu ne'ebé mosu tanba sira balu ladún hatene didi’ak sira nia papél no direitu sira. Hanesan ezemplu iha sentru votasaun ida mós ofisiais votasaun nia rejeita fiskais partidu balu nian atu vota tanba konfuzaun kona ba kredensial no kartaun fiskais nian, fiskais balu mós halo fali funsaun hanesan staff votasaun nian hodi dirije ema no fó esplikasaun ba ema durante prosesu votasaun nian. Buat ne'ebé ami nota iha kuaze sentru votasaun hotu ne’ebé La’o Hamutuk observa mak dominasaun husi fiskais partidu boboot sira nian en termu de númeru no mós intervensaun.

Iha kestaun tékniku seluk mak ami nota durante votasaun ne'ebé ami fiar katak bele hadi’ak liu tan iha futuru.  

- Kabina de votu ne'ebé ki’ik liu no frajil. Espasu atu latan bulletin de votu ki’ik liu kompara ho bulletin, no bainhira tu’u beibeik ho pregu halo fatin vota ne'e kuak barak liu no bele estraga fali bulletin de votu.  

- Iha fatin balun ne’ebé La’o Hamutuk observa urna hodi hatama votu balu uza too nakonu loos no bulletin votu ne'ebé atu hatama ba kaixa ho obriga nune’e bele halo naklees bulletin ne'e no sai nulu tiha. Iha treinamentu no matadalan ba staff presiza fó hanoin atu troka urna bainhira bulletin ho númeru espesífiku hatama tiha ona no kaixa nakonu.

- Kabina balu nia distansia rabat kedas ba janela entaun ema bele haree husi janela
Ofisial eleisaun sira balu ladun tau atensaun sériu ba tinta iha votantes sira nia liman fuan molok no hafoin vota.

- Votante barak mak ba fatin votasaun uza emblema partidu nian, hanesan; sapeo, chaveiru (key chain), maibé la hetan atensaun husi staff votasaun sira.

Relasiona ho seguransa, Lao Hamutuk observa katak ein jerál eleisaun nee la’o ho hakmatek no seguransa di’ak. Iha loron votasaun ami observa katak polísia sira disponivel iha sentru votasaun sira ho distánsia ne'ebé tuir regras no ofisiál eleitorál sira bele komunika lalais ho sira bainhira presiza sira nia tulun. Ami apresia PNTL ne'ebé halo servisu ho professional hodi asegura prosesu tomak la’o ho seguru.

Rekomendasaun

La’o Hamutuk apresia servisu STAE no CNE nian ne’ebé organiza eleisaun jéral parlamentar ida ne’e ho susesu.  Timoroan hotu tenke orgullu tanba eleisaun ne’ebé ho nia tensaun polítika aas maibé Timor oan hatudu nia maturidade polítiku hodi halo prosesu elisaun la’o ho susesu.

Tuir mai nee ami nia sujestaun balu atu hadi’ak liu tan eleisaun sira iha futuru:

- Atu ema hotu bele vota iha fatin ne'ebé sira hela ba. CNE ho STAE presiza buka mekanizmu atu fasilita ema hotu ne'ebé iha direitu ba vota ejerse duni sira nia direitu. Sistema ne'ebé presiza kria ka haforsa mak sistema ida ne'ebé bele kontrola atu ema ida vota dala ida de’it. Ami fiar katak ida nee sei hasa’e númeru partisipasaun iha eleisaun sira.

- Kria sistema informasaun ida ne'ebé públiku maioria bele asesu no fahe informasaun sira ne'ebé kontinua atualizadu atu públiku komprende didi’ak importánsia husi sira nia votu, se mak sira vota ba, no bele akompaña prosesu hafoin de votasaun.

- Kontinua hasa’e kapasidade ba ofisiál sira ne’ebé kontrola no fasilita eleisaun atu nune’e iha koñesimentu kle’an ba sistema sira hanesan kontajen votu nian no oinsá koordena hodi lori kompriensaun ba fiskais no observadór sira kuandu mosu reklamasaun.

- Presiza hadi’a kualidade, medida no distánsia kabina hodi asegura votu segredu no prevene votu nulu.

- Enkoraja partisipasaun feto sira nia nian no obriga partidu polítiku sira atu fó oportunidade hanesan ba feto no mane atu espresa sira nia hanoin durante tempu kampaña nian, iha komísiu sira no mós iha debate públiku sira. Fó fiar ba feto sira hodi okupa kargu importante iha partidu, inklui pozisaun foti dezisaun.

- Iha futuru presiza regula komísiu sira durante kampaña nian atu labele empata atividade públiku. Ami rekomenda atu estabelese klaru dalan ne'ebé mak partisipante komísiu sira bele liu, no aviza ba públiku loron balu antes atu bele antisipa.

- CNE no STAE tenke enkoraja atu inan aman sira labele involve labarik ki’ik sira iha kampaña no partidu polítiku sira mós tenke halo asaun konkretu hodi bandu partisipasaun labarik sira nian iha kampaña no komísiu sira, maske nune’e presiza iha mekanizmu apropriadu hodi sira ne’ebé tau matan ba labarik sira (baby sitter) mós hetan informasaun no hato’o sira nia idea ba Partidu Polítiku sira.

Sentru votasaun no lista observadór

Sentru votasaun E.P. Sagadate
Sede Suku Atelari
Sede Suku Lavateri
E.P.F Beliuali
E.B.F Fatuhada
E. B. No.1 Faról
Sede Suku Kampu Alor
E. P. No. 05 Aituri laran, Suco Lahane Oriental
E. P. S. 30 de Agostu, Suco Comoro no Suco Madohi
E.P. No. 05 Kampu Baru, Suco Comoro
Eskola São Pedro Comoro, Suco Comoro
E.P Marinir, Beto Tasi, Suco Madohi
E.P.S. 10 Dezembro, Suco Comoro
E.P.S. No. 4 Bairo Pite
E.B.F. Bebonuk, Suco Bebonuk
Eskola Shalom, Bebonuk
E.P. Hati Kudus, Suco Becora
E.P. Xina, Nuu Laran, Bairo Grilos
E.P Kristal, Mascarenhas

Colmera, Tribunal Distrital nia oin
STAE Municipiu Dili
CNE MunicipiuDili

Observadór:

Adilson da Costa Junior
Celestino Gusmão Pereira
Charles Scheiner
Jill Sternberg
Juvinal Dias
Mariano Ferreira
Marta da Silva
Martinha Fernandes
Maximus Tahu
Niall Almond   
Pelagio Doutel
Roelof Lanting
Keryn Clark

Dili, 03 Agostu 2017

Celestino Gusmão Pereira, Koordenadór La’o Hamutuk

Sem comentários: