sexta-feira, 15 de setembro de 2017

FORMASAUN VII GUVERNU | “ENTRE DEZAFIUS NO LISAUN BA TIMOR OAN TOMAK”

FORMASAUN VII GUVERNU KONSTITUSIONAL HO GUVERNU MINORITARIA HANESAN HISTORIA IDA BA TIMOR LESTE NIA UKUN

Abel Amaral *, opiniaun

Hanesan ita hotu akompanha prosesu formsaun ba VII guvernu konstitusional ne’ebé domokratikamente partidu mais votadu ka koligasaun maka sei lidera guvernu tuir konstitusaun RDTL artigu 106 Nu.1 ne’ebé hateten Primeriu Ministru hili husi partidu ida ne’ebé iha votus barak liu ka liu husi aliansa partidu sira ne’ebé iha nia ema barak iha Parlementu Nasional no iha nomeasaun husi Prezidente da Republika, wainhira rona tiha partidu politku sira ne’ebé iha reprezentante iha Parlementu Nasional. Formasaun ba VII guvernu konstitusional lahanesan ho formsaun guvernu sira anterior tanba VII guvernu konstitusional liu husi prosesu negosiasaun naruk no ikus mai formasaun VII guvernu konstitusional forma ho guvernu minoritaria. 

Tuir buat ne’ebé hau akompnha depois de eleisaun jeral remata iha tinan 2017, bainhira atu forma VII guvernu konstitusional ita hare prosesu ida ne’ebé naruk no ninia prosesu la’os hanesan formasaun guvernu sira anterior ne’ebé eleisaun jeral hotu lakleur deit formsaun guvernu foun katik sai kedang ba publiku  tanba forma guvernu ho koligasaun no forma ho guvernu maioria. Maibe VII guvernu konstitusional, ita hotu hatene katak Partidu mais votadu, nia la’os manan ho votus maioria absoluta nune’e atu forma VII guvernu konserteja sei buka nia par/pasangan liu husi dalan koligasaun. Husi prosesu nee, iha espekulasaun oi-oin mosu; iha alegasaun,  partidu mais votadu sei susar atu hetan nia par/ koligasaun, karik partidu mais votadu falla forma guvernu, partidu balu pronto atu forma guvernu. Espekulasaun dehan, VII guvernu konstitusional sei ladura too tinan lima. Ba hau espekulasaun hirak nee mesak furak hotu no ida ne’e maka Sistema demokrasia nia diak, ita hotu livre atu kolia no hetan oportunidade hanesan atu partisipa iha prosesu demokratizasaun tomak.


Hanesan Timor oan, kontente ho prosesu demokratizasaun tomak tamba ba hau sistema demokrasia ne’e Sistema ida ne’ebé diak liu ona kompara ho Sistema sira seluk tanba ita hotu iha oportunidade hanesan mesmu iha buat balu maka la’o dok husi ita hotu nia mehi; exemplu, molok tama eleisaun lider partidu hotu-hotu fo sira nia promesa ba eleitor sira hodi dehan karik sira maka manan iha eleisaun sira sei tau matan ba povu nia moris atu moris sai diak liutan, lider hotu-hotu kolia hanesan nee maibe depois manan iha eleisaun kaer tiha ukun, dalaruma promesa atu muda povu nia moris ba moris diak, ida nee sai problema tanba bainhira sira kaer ona ukun, la’os deit hare ninia militantes no simpatizantes deit maibe nia hare programa estadu jeral. 

Agora hau koko hare fila fali ba iha formasaun VII guvernu konstitusional ne’ebé forma ho guvernu minoritaria maibe molok tama iha ne’eba hau koko hare uluk iha prosesu formasaun guvernu refere. Hanesan mensiona iha leten, prosesu formasaun VII guvernu konstitusional la’os hanesan formasaun guvernu anterior ninia forma tanba VII guvernu konstitusional ne’e liu husi prosesu negosiasaun ne’ebé ho dalan naruk tebes. Fofoun tuir hau nia hanoin pesoal formasaun VII guvernu sei forma fo guvernu maioria tanba hau hare husi partidu lima ne’ebé hetan asentu parmentar, iha partidu 3 maka hakarak halo koligiasaun ho Partidu Mais votadu. Maibe prosesu tomak iha negosiasaun atu forma VII guvernu la’os  buat fasil. Tanba partidu 3 ne’ebé hakarak koligasaun ho partidu mais votadu,  iha partidu rua dada’an husi koligasaun no hela deit partidu ida deit maka metin ho partidu mais votadu. Nune’e formasaun guvenru iha VII guvernu konstitusional lakonsege forma ho guvernu maioria maibe avansa deit ho guvernu minoritaria. 

Iha liduk seluk, karik hau lasala ita  nia lider tuan/jerasaun tuan sira mos iha ona hanoin atu oinsa bele halo transformsaun lideransa husi jerasaun tuan ba iha jerasaun foun mesmu buat ida transformsaun lideransa la’os buat fasil. Maibe tranasformsaun lideransa hakarak ka lakohi tenke akontese tanba ho razaun oi-oin no razaun sadauk ida maka sira nia idade. Tuir buat ne’ebé hau akompanha ita hotu sente ka lasente, ba hau transformsaun lideransa husi jerasaun tuan ba jerasaun foun la’o hela durante nee maibe transformasaun ida ne’ebé la’o iha nonok nia laran. Tempu la’o dadaun jerasaun tuan sira mos hahu hanoin nakloke ba publiku atu oinsa bele halo transformsaun lideransa husi jerasaun tuan ba iha jerasaun foun ho abertamente. Tuir hau nia komprende transformsaun lideransa iha fase transizaun nia laran no fase tranzisaun tranformsaun lideransa bele abertamente hahu iha periodu ide nee. Nune’e husu ba ita hotu, liu-liu ba jerasaun foun sira ne’ebé agora dadaun hetan fiar hodi assume pozisaun iha orgaun estadu nian iha periodu ida nee atu hala’o knar tomak ho matanek, ho laran moos no kuidadu mos guvernu ida nee, nune’e karik iha hanoin atu halo transformsaun lideransa husi jerasaun tuan ba iha jerasaun foun, sira hotu bele prepara’an ho diak liutan. 

Nune’e, hau tente halo analiza kona-ba destinu VII guvernu konstitusional ne’ebé forma ho guvenru Minoritaria. Iha espekulasaun balu, VII guvernu konstitusional sei monu iha dalan klaran. Ida ne’e ideas ka espekulasaun husi aspeitu politiku ninian maibe tuir buat ne’ebé hau rona no lee kona-ba komitmentu husi partidu sira ne’ebé hetan asentu iha Parlementu Nasional IV lejislatura katak sira bele hili dalan opizisaun maibe sira sei fo sira nia apoiu ba guvernu ida ne’e. Nune’e hau nia analiza pesoal katak VII guvernu konstitusional ninia destinu guvernasaun sei la’o ho seguru no posisbildade guverna governasaun ida ne’e too nia rohan. Tuir hau nia komprende mos, Sekuandu VII guvernu konstitusional karik monu iha dalan klaran ida ne’e la’os partidu ne’ebé lidera guvernu ne’e deit maka monu mesak, maibe partidu hotu ne’ebé maka hetan asentu iha Parlementu Nasional IV lejislatura mos iha posibilidade monu mos tanba imi hotu la suksesu. 

Seluktan, Karik VII guvernu konstitusional monu iha dalan klaran bele fo impaktu ba iha transformsaun lideransa husi jeraun tuan ba iha jerasaun foun, ida ne’e hau nia analiza pesoal nune’e bele los bele sala. Nune’e,  husu ba reprezentante povu tantu ida ne’ebé tur iha Parlementu Nasional no ida ne’ebé tur iha guvernu, tenke promove diskusaun ka dialogu permanente, hodi rona malu no tenke apoiu malu nune’e bele aseguran moris diak ba povu hotu. Tanba bainhira guvernu ida monu iha dalan klaran ida ne’e la’os deit fo sofrementu ba partidu politiku no nia lider partidu sira deit maibe povu hotu sei sai sofre tanba atu hari fila fali guvernu foun tenke liu husi eleisaun. Buat ida hala’o eleisaun ne’e prosesu ida ne’ebé la’os fasil tanba sei mobiliza rekursu ne’ebé la’os oituan no gastu orsamentu ne’ebé barak. Ikus liu rekomenda ba reprezentante povu hotu atu sai fukun ba moris diak ba povu tomak, Hau nia Parabens ba SE. Primeiru Ministru VII guvernu Konstitusional, Dr. Mari bin Amude Alkatiri. Obrigadu e bem hajam.

* Autor: Abel Amaral Estudante Finalista husi UNPAZ, fakuldade Direitu, servisu iha Fundasaun Mahein, Email: maunabut762003@yahoo.com / abelfundasaunmahein@gmail.com 

Sem comentários: