terça-feira, 23 de janeiro de 2018

GOVERNU MINORITÁRIU, VANTAJEN HO DEZVANTAJEN

Hosi: Hercus Pereira dos Santos * | opiniaun

Formasaun governu iha Timor-Leste bazeia ba artigu 106 hosi Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste ne'ebé hamosu hosi eleisaun lejizlativa. Katak governu mosu hosi Parlamentu Nasionál. Ne’e signifika katak partido mais votado ou aliança de partidos com maioria parlamentar iha biban (oportunidade) atu bele forma governu. Importante maka hanesan sine quo non, votos iha Parlamentu Nasionál lori asegura estabilidade ukun governu nian. Ita bele ko’alia oioin ho razaun oioin no ita bele hanaran governu ho naran oioin no naran sira-ne'e loos hotu kedas maibé buat sira-ne'e hotu la esensiál. Apenás hanesan linguajen polítika ne'ebé buka fó justifikasaun hosi polítiku na'in sira ba formasaun governu. Tanba esensiál maka votos iha Parlamentu Nasionál maka bele fó estabilidade ukun governu nian.

Governu tuir artigu 103 hosi Konstituisaun  RDTL maka órgaun soberania ne'ebé iha responsabilidade atu hala'o no ezekuta país nia polítika jerál no hanesan Administrasaun Públika nia órgaun superiór. Iha parte seluk tuir artigu 107 hosi Konstituisaun RDTL hateten katak governu hatán ba Prezidente Repúblika no ba Parlamentu Nasionál kona-ba polítika interna no esterna nia kondusaun no ezekusaun, tuir Konstituisaun no lei nia dispozisaun. Tuir Konstituisaun RDTL iha artigu 108 hateten katak bainhira forma tiha governu, iha fulan ida nia laran tenke haruka ona programa governu nian lori hetan apresiasaun hosi Parlamentu Nasionál. Tanba ne’e Parlamentu Nasionál iha kbiit makas tebes lori halo kontrolu ba governu.

Bainhira ita ko’alia kona-ba governu monu (demissão do Governo) tenke tuir Konstituisaun RDTL artigu 112. Ita ko’alia kona-ba artigu 112 alínea b, kona-ba Prezidente Repúblika simu Primeiru-Ministru nia pedidu atu demite, no alínea c, kona-ba Primeiru-Ministru mate ka hetan imposibilidade fízika permanente; ita la presiza ko’alia iha-ne'e tanba governu dahituk agora sei la aplika alínea b ho c. Sei iha posibilidade ba alínea d kona-ba governu hetan rejeisaun ba nia programa dala rua tuituir malu; alínea e kona-ba votu konfiansa la hetan aprovasaun no alínea f kona-ba mosaun sensura ida hetan aprovasaun hosi deputadu sira-ne’ebé kaer duni funsaun nia maioria absoluta. Kona-ba mosaun sensura ne'e priviléjiu deputadu nian maibé moos iha limitasaun ba abuzu katak bainhira mosaun sensura ne'e la pasa entaun signatáriu ba mosaun sensura ne’e durante sira-nia mandatu la bele halo tan mosaun sensura. Maibé bainhira ita ko'alia kona-ba governu monu iha governu hotu-hotu iha Timor-Leste ita moos la bele tau sees alínea b ho c. Tanba se lae ita fó presedente ne'ebé la di’ak ba Estado de Direito de Timor-Leste nia moris tomak ba oin. Tanba ita bele dehan katak Primeiru-Ministru maka hanesan abut ida de'it (akar tunggal) ba ai-hun boot governu nian bainhira abut ne'e kotu (Primeiru-Ministru sai) ai-hun boot governu ne'e monu hotu moos. Se ita hakarak halo fali seluk entaun ita presiza halo revizaun ba konstituisaun uluk lai atu nune'e ita asegura buat ida hanaran Estado de Direito ne'e.

Ha'u haree iha Timor-Leste polítika ukun na'in balu nian maka hanesan komandu ne'ebé bele kontrola hikas lei estadu Timor-Leste nian. Se maka hakbesik an ba ukun na'in ne'e nia hetan sorte di'ak se maka lae kuitadu aat hela de'it, sala hela de'it, la di'ak hela de'it no lakon hela de'it. Buka justisa tuun sa'e la hetan. Dalaruma hanesan ita monu hosi odan (ami nia lian idate ba eskada). Ita monu tiha ona, sente moras no odan hu'an tan ita moras aat liután. Tanba ne'e, iha Timor-Leste, presiza moos atu hatuur sasán iha ninia fatin. Polítika ne'e hanesan inan ne'ebé maka fó oan ba lei estadu nian sira hotu. Lei hotu-hotu estadu nian halo iha polítika nia laran hosi podér polítiku sira. Maibé bainhira podér polítiku hahoris tiha lei estadu nian sira hotu, lei sira-ne'e maka kontrola ona lala'ok polítika no podér polítiku sira hotu no lala'ok polítika no podér polítiku tenke submete ba lei sira-ne'e hotu, tenke halo tuir de'it lei sira-ne'e haruka. Iha ukun na'in balu ne'ebé ha'u hasoru ibun temi dehan halo tuir de'it lei estadu haruka maibé lala'ok halai sees hosi lei sira-ne'e. Buat hotu-hotu ha'u haree tanba questão de interesse no podér ukun nian. Bainhira iha interese no iha podér ukun nian, lei estadu nian halo ulun tuun ain sa'e moos di'ak hela. Povu ki'ik ou ema ne'ebé la besik ba ukun maka halo sala lei ne'e aplika lalais loos no lori dehan lei maka nune'e ona, dura lex sed lex. Aat liután maka buka fó terus ba povu ki'ik no kiak iha lei (lori halo lei foun lailais lori proteje ukun na'in sira-nia interese) ou iha lakuna lei sira-nia leet lori harahun povu ki'ik no ki'ak sira-nia moris. Kuandu ita haree di'ak-di'ak povu ki'ik no ki'ak sira ta'uk tebes ba ukun na'in sira. Hasoru ukun na'in sira-ne'ebé iha podér, povu ki'ik no ki'ak ne'e lakon nanis tiha ona. Povu ki'ik no ki'ak hanesan atan ne'ebé buka netik ai-han ruma (lori fasilita de'it nia moris) ne'ebé karik monu hosi meza na'i (ukun na'in sira) sira nian (ligadu ho liafuan Evanjellu nian). Maibé se nune'e ita hakarak estadu ida-ne'e atu sai oinsá? Depois ita husu quo vadis Timor-Leste? Ha'u hanoin Timor-Leste presiza polítika umanizme ida-ne'ebé hatuur iha kultura no tradisaun Timor-Leste nian ne'ebé buka solusaun hamutuk iha diálogu ida nia laran hanesan nahe biti boot atu iha akomodasaun ba win-win solution.

Iha eleisaun lejizlativa 2017 foin daun-daun ne’e Fretilin maka sai nu’udar partido mais votado maibé infelizmente la manan ho maioria absoluta. Tanba Fretilin maka manan no moos tanba koinsidénsia ho Presidente da Republica nu’udar moos ulun-boot Fretilin nian tanba ne’e maka lojikamente Sua Exelencia Presidente da Republica fó oportunidade liu ba Fretilin lori forma governu. Ha'u imajina de'it karik Presidente da Republica la'ós ema Fretilin karik formasaun governu iha posibilidade boot sei kaer hosi partidu koligasaun ne'ebé iha votos barak liu iha Parlamento Nasional hanesan governu uluk sira. Bele Fretilin+Khunto+PLP+PD ou CNRT+PD+PLP+Khunto ou bele moos ou Fretilin ou CNRT ho partidu rua seluk tan maka harii governu. Partidu sira sei halo negosiasaun ne'ebé maka sei forte liu.

Formasaun governu dahituk ne'e, ita la bele hanoin katak governu ne'e inkonstitusionál. La bele! Kualkér ema ida la bele hanoin no kualkér órgaun estadu ida la bele dehan katak governu dahituk ne'e inkonstitusionál. Maibé dalaruma tanba interese polítika ou tanba la gosta ho personalidade balu ou razaun seluk-seluk ita komesa hamosu interpretasaun ne'ebé la tuir Konstituisaun haruka. Hanesan ezemplu moos governu seluk uluk nian ita-nia polítiku na'in sira moos balu temi governo de facto. Agora fali iha governu dahituk ne'e iha maluk balu hanoin governu ne'e inkonstitusionál. Tanba ne'e ha'u haree dalaruma interese polítika hamosu de'it konfuzaun iha povu sira-nia leet lori ko'alia buat ne'ebé la tuir lei estadu nian haruka. Ho nune'e maka ita nu'udar sidadaun ita moos presiza kuidadu ho linguajen polítika tanba dalaruma hanesan lasu ida ne'ebé polítiku na'in sira tau ba sira-nia interese. Ita povu tama sala ita maka aat hela de'it.

Ita hotu akompaña katak iha prosesu forma governu, ita haree hanesan Fretilin hasoru moos dezafiu balu. Ita la hatene saída maka akontese maibé ita hou hatene katak uluk liu Partidu Khunto sempre hatudu disponibilidade lori hamutuk ho Fretilin forma governu. Partidu PLP maka dezde inísiu sempre buka hatuur an nu’udar opozisaun. Maibé depois ikus mai Fretilin harii governu minoritáriu de'it hamutuk ho PD. Governu dahituk ne'e atu Fretilin mesak de'it maka forma moos konstitusionál nafatin! Maibé ita nafatin hanaran governu ne'e minoritáriu tanba votos iha Parlamentu Nasionál ba governu dahituk ne'e uitoan hela no votos hosi partidu ne'ebé maka la forma governu barak liu fali.

Governu minoritáriu ne’e di'ak ka lae? Nu’udar sidadaun no akadémiku (Ha'u hatuur an netral, la halo parte ba kualkér interese ida. Ha'u buka halo análize ba loos mai loos tuir ha'u-nia hanoin rasik) ha'u haree katak governu minoritáriu ne’e iha parte balu ne'ebé di'ak no iha parte balu ne'ebé maka ladún di'ak. Parte ne'ebé maka di'ak maka bele iha kontrolu di'ak hosi partidu opozisaun sira iha Parlamentu Nasionál no partidu ne'ebé forma governu tenke aware, tenke kuidadu, tenke iha konxiénsia kona-ba governu ne'e ninia frajilidade entaun buka atu aprezenta programa governu nian ho di'ak no buka hala'o ukun ho loos no di'ak. Buka harii sistema boa governação ida-ne'ebé serbí povu ho loos no di'ak. Governu ne’e, obrigatoriamente, tenke halo programa di'ak no halo ukun ho di'ak (um bom programa e um bom sistema de boa-governação) atu lori hatudu ba povu katak sira serbí di'ak duni povu. Sira-nia intensaun prinsipál maka ukun ho di'ak no loos serbí ho di'ak no loos ho programa sira-ne'ebé favorese ba povu sira-nia interese. Bainhira forma governu ho ukun na'in sira-ne'ebé ho kredibilidade ho programa ne'ebé maka di'ak ba povu nia di'ak maka partidu opozisaun sira iha Parlamentu Nasionál moos atu foti desizaun ruma ne'ebé maka la favoravel ou karik iha hanoin atu vota kontra presiza tetu ho di'ak-di'ak tanba se lae bele hatún hikas sira-nia kredibilidade rasik iha povu sira-nia matan. Ukun ne'ebé di'ak no loos ho programa ne'ebé favorese ba povu nia interese maka sei sai xave prinsipál ba governu minoritáriu Fretilin nian kontinua hamriik metin nafatin. Se iha Parlamentu Nasionál, opozisaun sira vota kontra programa governu minoritáriu Fretilin nian  ne'ebé maka favorese ba povu nia interese iha posibilidade boot, bainhira iha eleisaun antesipada, Fretilin sei manan ho votos ne'ebé sei barak liután. Tanba ne’e, ha'u hakarak repete iha-ne'e katak xave ba governu minoritáriu Fretilin nian maka ukun ne'ebé di'ak ho programa ne'ebé di'ak ba povu nia interese.

Iha parte seluk, Fretilin moos presiza tau iha konsiderasaun moos katak iha polítika ita dalaruma la hatene amigu maka ne'ebé no la amigu maka ne'ebé. Buat ida sempre iha maka interese. Polítika ba ukun ne’e hanesan ho polítika ba interese. Poder politico iha jogo de interesse partidário iha laran. Ema hotu-hotu ne'ebé harii partidu polítiku iha ambisaun ida de'it maka ukun atu lori realiza sira-nia promesa ne'ebé hato’o ba povu. Ho nune'e sira bele iha kredibilidade lori hatán ba povu tomak ou ba sira-nia militantes no votantes sira kona-ba sira-nia promesa no kompromisu eleitorál ne'ebé maka partidu sira ne’e halo durante kampaña. Se ema la iha hanoin ba ukun entaun di'ak liu hari Organizasaun La'ós Governamentál ou asosiasaun kulturál ou rekreativa sira seluk. Tanba ne’e presiza moos tau konsiderasaun ba kestaun ne’e atu lori buka halo lobby ne’ebé maka di’ak atu asegura estabilidade governu nian bele la'o to’o rohan.

Iha situasaun agora daudaun ne’e Fretilin presiza iha laran luak uitoan lori inklui moos partidu ne'ebé maka hatudu disponibilidade atu bele kolabora hamutuk ho Fretilin lori forma governu atu nune'e sira moos sinte iha responsabilidade ba governu ne'e nia moris. Se buat ida ita hotu nian entaun ita hotu buka atu kuidadu ho di'ak. Ha'u espera ukun na'in sira hosi Fretilin ne'ebé maka buka harii governu ida-ne'e presiza hatene halo relasaun di'ak ho partidu sira seluk ne'ebé maka hetan asentu parlamentár. Tanba ne’e kestaun polítika hosi partidu polítiku ne'ebé sempre iha interese polítika ukun nian. La to’o de'it Primeiru-Ministru laran di’ak lori halo programa ne'ebé di'ak tebes ba povu nia moris (mezmu ne’e esensiál tebes) tanba opozisaun moos bele dehan katak sira vota kontra programa governu nian tanba opozisaun moos iha planu ne'ebé di'ak liu. Hotu-hotu bele dehan katak sira maka di’ak liu lori buka halo justifikasaun oioin ba interese polítika idak-idak nian. Tanba ne’e bainhira ha'u haree no akompaña situasaun polítika ha'u moos hanoin fali liafuan ida hosi Thibaudet hateten katak “A Política são ideias”. Ha'u hakarak relasiona ho ha'u-nia hanoin katak dalaruma iha polítika maka kestaun se maka bele konvense se liuhosi ideia sira ne'ebé di'ak liu maka iha lori hetan lejitimidade ba ukun no asegura ukun ne’e. Buat ne'ebé maka Primeiru-Ministru halo lori konvida indivíduu hosi partidu opozisaun sira lori tuur iha Governu nu’udar independente moos di’ak. Maibé maluk sira ne’e bele iha influensia natoon lori bele lobby hikas sira-nia maluk sira-ne’ebé tuur iha Parlamentu Nasionál lori vota a favor ba programa governu nian? Nu’udar povu ha'u espera katak bele iha maturidade hosi polítiku na’in sira hotu hosi partidu polítiku ne’ebé hetan asentu parlamentár atu tau interese povu nian aas liu interese partidu nian ou indivíduu nian. Bainhira progama sétimu governu ne’e di'ak tanbasá maka tenke kontra? Ou tanbasá maka la bele fó lai oportunidade ba governu ne’e atu la’o ba oin? Fó lai tempu ba governu ne’e la’o ba oin depois maka lori haree se governu ne’e serbí duni povu ho di’ak ka lae.

Bainhira partidu sira idak-idak buka hatudu katak sira maka serbí di’ak liu povu duke partidu sira seluk lori hadau malu ba ukun governu nian maka dalaruma konsekuénsia povu maka lori todan. Hotu-hotu dehan sira serbí ba povu nia di'ak maibé bainhira povu sira hetan susar polítiku na'in sira-ne’e dalaruma keta fila kotuk karik. Dalaruma povu ki’ik no kiak sira la hatene atu fiar loos ba se.

Iha parte seluk, ha'u sujere ba Sua Excelencia Primeiro Ministro ne'ebé ha'u respeitu, timoroan ida-ne’ebé laran di'ak no laran moos ba Timor-Leste nia di'ak, atu bele hatuur Ministro do Concelho dos Ministros maka sai porta-voz governu nian no moos Primeiru-Ministru nian. Hosi esperiénsia ukun ne'ebé maka ha'u akompaña to’o agora, sei iha vantajen di'ak bainhira Primeiru -Ministru la presiza ko’alia ba jornalista sira maibé entrega ba porta voz maka ko'alia ou se lae buka atu ko'alia ho linguajen diplomátika maka barak liu bainhira hataan karik pergunta ruma ne'ebé relasiona ho kestaun sensitivu ruma hosi ukun governasaun nian. Ha'u moos espera katak Primeiru-Ministru hatene kle'an ona kestaun sensitivu sira iha rai laran hosi tempu pasadu koloniál nian, hosi tempu pasadu Indonézia nian, hosi kultura, fiar no moris sosiedade Timor-Leste nian. Hanesan ezemplu de'it, infelizmente iha ema balun moos kestiona hela relijiaun ne'ebé maka Primeiru-Ministru fiar ba. Ita la hatene tanba sá maka uluk Primeiru-Ministru hahú funu ou durante funu ema ida la kestiona maibé ukun an tiha maka iha ema balun foin kestiona fali. La justu! Maibé dalaruma tanba ita ema nia arrogánsia, ita lakon juízu, ita-nia laran to'os taka ita-nia matan no neon ka konxiénsia kona-ba buat ne'ebé justu no la justu. Bainhira ita liberta an hosi sentimentu negativu sira hotu no iha kondisaun mesak no hakmatek iha rai badin nia laran (se bele liuhosi exame da consciência ou dixernimentu tuir Santu Inácio de Loyola hanorin) maka ita foin hatuur sasán sira iha balansu justu nia laran. Tanba ita hatene Primeiru-Ministru ema luta-na'in ida no nia merese ukun rai Timor-Leste por via democrática e constituicional. Atu evita sala komprensaun ba malu tanba ita-nia karatér la hanesan entaun di'ak liu ba Primeiru-Ministru atu husik ba porta-voz maka ko'alia ba jornalista no evita atu lalika hataan pergunta ne'ebé maka iha tendénsia lori hamanas de'it situasaun ou hataan ho resposta diplomátika nian. Primeiru-Ministru ninia governasaun  moos presiza tau konsiderasaun maka'as ba situasaun sosiál, ekonomia, kultura, fiar, relijiaun sosiedade Timor-Leste nian. Teoria sira iha livru presiza adapta moos ho karatér no realidade moris komunidade Timor-Leste nian.

Governu minoritáriu ladún di'ak tanba frajil tebes lori monu. Governu ladún seguru lori ukun. Bainhira programa governu nian la pasa (tuir mekanizmu ne’ebé maka prevee iha Konstituisaun) iha Parlamentu Nasionál governu minoritáriu monu kedas. Ne’e fó impaktu atu hamosu tan despeza ba estadu lori halo eleisaun antesipada no povu moos tenke ba vota tan. Eleisaun antesipada sei hamosu konfuzaun oioin. Se iha hatún malu  no provoka malu durante kampaña eleitorál. Fretilin ho PD sei fó sala ba opozisaun no opozisaun sei fó sala ba Fretilin ho PD. Partidu sira-ne'ebé iha assentu parlamentár sei fá sala ba malu. Ne’e bele iha tendénsia hamosu tensaun iha populasaun sira leet.

Governu minoritáriu ida agora ha'u bele dehan hanesan esperiénsia dahuluk ne'ebé Timor-Leste hasoru kona-ba ukun governu nian. Atu di'ak ou la di'ak sei marka Istória Timor-Leste nian. Tanba ne’e ha'u haree iha tempu agora hanesan tempu ne'ebé bele sai nu'udar teste ida ba maturidade polítiku na'in sira nian. Agora la'ós ona maturidade povu nian. Povu depozita ona konfiansa ukun estadu (ezekutivu no lejizlativu) ida-ne'e ba partidu sira-ne'ebé hetan asentu parlamentár. Agora depende ona ba polítiku na'in sira iha partidu sira-ne'ebé hetan asentu parlamentár sira nia maturidade polítika no sira-nia responsabilidade ba estadu ida-ne’e. Kualkér desizaun polítika ne'ebé maka polítiku na'in sira hosi partidu polítiku ne'ebé hetan asentu parlamentár halo tenke foti lori tau aas interese povu nian. Ne’e ideál! Maibé kuandu ita realístiku uitoan buat ida partidu polítiku hanesan ha'u temi iha leten ne’e relasiona ho interese ba ukun. Tanba ne’e importante moos atu tau iha konsiderasaun moos kona-ba oinsá halo aprosimasaun polítika hosi parte ne'ebé interesadu atu bele asegura governu ne’e bele metin.

Iha kestaun rua la hanesan maka fahe ukun ba partidu ne'ebé hakarak halo parte ba koligasaun no kapasidade ukun hosi ukun na'in sira. Fahe ukun ba partidu sira ne'ebé hakarak halo parte ba koligasaun atu asegura estabilidade ukun governu metin ba oin. Ita tenke dehan duni fahe ukun ba partidu sira ne’ebé maka iha hakarak halo koligasaun tanba ukun ne’e duni maka partidu hotu-hotu la’o bá-mai, sa'e foho tun foho, hakur mota ou hakur tasi (bá Atauru ou Oekusi) lori buka ukun. Ita lalika bosok malu. Ita ko’alia ba loos mai loos. Agora kabe ba partidu sira atu aprezenta sira nia emar lori ukun. Bainhira ukun la di'ak Primeiru-Ministru iha razaun lori troka. Razaun justifikada ema hotu-hotu sei simu no Primeiru-Ministru ninia kredibilidade sei sai pozitivu tebes ba povu sira.

Ita espera, ne’e hanesan ideál ida hosi sidadaun ida de’it (tanba Igreja Katólika de’it moos difisil atu konjuga interese hosi partido mais votado ho partidu opozisaun balu), katak polítiku na'in sira la bele matan delek no fuan to’os liu maibé tau interese povu nian lori buka serbí povu ho di’ak. Tanba povu barak moris seidauk di’ak. Bainhira ita ba área rurál sira ne'ebá, porezemplu hanesan ha'u-nia suku Funar-Laklubar, ita bele haree momoos katak povu sira presiza tebes dezenvolvimentu. Iha buat barak ne'ebé maka sei kuran. Sei dook hosi ita-nia mehi kona-ba harii estadu Timor-Leste ne'ebé maka uluk promete hela ba povu sira. Ha'u-nia família Fretilin tanba ne'e ha'u hatene oinsá iha tempu uluk iha liafuan korajen ba povu sira atu vota ba ukun rasik an tanba Timor-Leste riku no ita bele moris di'ak. Agora moris di'ak iha-ne'ebé? Dalan sei aat nafatin, kuran bee moos, uma seidauk di'ak, povu kuran nutrisaun, osan susar lori hetan, serbisu la iha, fasilidade eskola kuran tebes, apoiu finanseiru difísil hetan ba ensinu superiór no kuran seluk-seluk ne'ebé maka barak tebes no dook tebes hosi estadu ne'ebé ita hakarak harii hanesan Singapura hanesan mehi iha tempu uluk nian.
        
Tebes duni, ikus mai ita tenke admite duni lori dehan buat ida interese polítiku sempre konfuzaun tanba dalaruma ita la hatene entre ideál ho interese partidu polítiku sira. Mezmu nune'e, ita hotu sei konkorda hamutuk ho Aristóteles nia hanoin katak «a finalidade do Estado é a vida boa». Bele uza dalan oioin ho razaun oioin lori moris di'ak ba povu maibé depois povu de'it maka sei hatene iha duni moris di'ak duni ka lae no depois povu sei hatuur nia justisa iha momentu eleisaun lejizlativa ho kbiit ne'ebé povu iha maka kbiit votu nian.

*Antigo aluno Direitos Humanos da Escola de Direito da Universidade do Minho. Publika moos iha Suara Timor Lorosae no Timor Post.

Sem comentários: