quinta-feira, 25 de fevereiro de 2016

Unanimidade Xanana-Mari Alkatiri serve de’it atu hetan podér no priviléjiu - PR


Prezidente Repúblika kompara ohin benefísiu ne’ebé dirijente sira nasaun nian hanesan Xanana Gusmão no Mari Alkatiri fó ba "familiár no belun sira" ho prátika eis-ditadór indonéziu Suharto, iha intervensaun iha Parlamentu Nasionál.

"Horikedas 2013, Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Lu-olo [Francisco Guterres, prezidente Fretilin nian] uza unanimidade hodi halo sá? Sira la uza unanimidade no entendimentu hodi rezolve asuntu hotu mak ladauk rezolve. Sira uza ida ne’e ba podér no priviléjiu", nia afirma.

"Maun Xanana [eis-primeiru-ministru no atuál ministru] kaer Timor, maun Mari [antigu primeiru-ministru mós] kaer Oekusi. Ha’u sente triste. No vírus ne’e namkari ona. Prínsipiu báziku demokrasia nian mak konfiansa. Sein konfiansa, demokrasia la funsiona", tenik Taur Matan Ruak.

Intervein ba nia pedidu iha Parlamentu Nasionál, iha momentu krize polítika iha Timor-Leste, Taur Matan Ruak rekorda diálogu ida iha inísiu fulan ne’e ho primeiru-ministru, Rui Maria de Araújo.

"Ha’u lamenta kona-ba maun Xanana ho maun Mari nia familiár no belun sira hetan benefísiu barak hosi kontratu sira Estadu nian. Señór primeiru-ministru husu mai ha’u karik ha’u hakarak halo inspesaun", nia hatete.

"Ha’u hatán ba nia katak la’e. Ha’u ko’alia de’it kona-ba deskontentamentu ne’ebé sente kona-ba priviléjiu sira. Ho Suharto mós akontese", nia hatete.

Taur Matan Ruak ko’alia iha plenáriu Parlamentu Nasionál nian, ba nia pedidu, iha altura ne’ebé Timor-Leste hasoru krize polítika kona-ba desizaun Prezidente Repúblika nian kona-ba komandu forsa Defeza (F-FDTL), ne’ebé la tuir proposta Governu nian, iha ne’ebé defende atu renova mandatu Lere Anan Timur nian.

"Ha’u la iha problema ho Governu. Maibé Governu uza argumentu Lere [Anan Timur] nian hodi atinje PR. Prezidente kontinua disponível hodi diskute iha Parlamentu Nasionál hodi hetan solusaun ba kazu ne’e. PR lakohi sai adversáriu, hakarak sai paseiru. Ha’u fó nota ba ha’u-nia komportamentu ba prinsípiu ne’e", nia hatutan.

"Ha’u lakohi sosiedade ne’ebé haree liu bapodér no priviléjiu. Sosiedade ne’e, iha ne’e no iha fatin sira seluk, konta hela ona sira-nia loron", nia  afirma.

Taur Matan Ruak afirma katak ohin loron Xanana Gusmão no Mari Alkatiri iha "relasaun kumplisidade totál", ne’ebé reflete ba nível respetiva forsa polítika, CNRT no Fretilin, iha Parlamentu.

Maibé, nia konsidera, unanimidade ne’e la serve hodi rezolve problema sira nasaun nian.

"Estadu Timor-Leste ne’e sentralizadór tebes. Sentraliza kompeténsia, podér no priviléjiu. Gasta rekursu barak. No kria sidadaun primeira no segunda klase", nia afirma.

Iha intervensaun ne’ebé menus hosi minutu 30, sein hakerek diskursu, defende nia opsaun hodi altera komandu forsa Defeza, maibé maiór parte hosi diskursu dirije ba líder polítiku balun no ba deputadu sira ne’ebé iha tinan barak aprova orsamentu Estadu ho unanimidade, no akuza sira hanesan "kúmplise esbanjamentu Estadu".

"Hasai osan barak ba projetu hirak ne’e. No eskola, agrikultura, saúde la iha kondisaun. Parlamentu Nasionál permite esbanjamentu ne’e", nia hatete.

Kritika projetu sira ne’ebé "gasta millaun hodi la halo buat ida", nia akuza mós Governu la aprezenta estudu viabilidade ba planu boot sira ho dezenvolvimentu iha súl Timór nian (Tasi Mane) no enklave Oekusi ne’ebé lidera hosi Mari Alkatiri.

Matan Ruak defende hikas nia veto ba Orsamentu Estadu ba tinan ne’e, "la’ós hanesan dezafiu ba unanimidade" maibé ba "laran-luak hodi promove no ajuda povu".

Relasiona ho komandu forsa Defeza, Taur Matan Ruak hatete katak nia atua no hanoin iha transisaun nasaun nian " Estadu Orden ida ba Estadu lei", no akuza Governu la f ó opsaun   seluk hodi rezolve problema ne’e.

Dirije ba populasaun, Taur Matan Ruak sauda "serenidade" ne’ebé sira akompaña iha semana hirak ikus ne’e polémika no agradese ba militár sira ba "komportamentu".

"Imi mantein hanesan ne’e, Timór presiza imi hanesan ne’e. Dame no estabilidade, demokrasia forte, importante tebes ba futuru Timór nian", nia hatete.

Iha loron-kuarta, Governu timoroan avansa ho providénsia kautela no rekursu kontensiozu hodi anula desizaun PR nian hodi demite xefe forsa Defeza.

SAPO TL ho Lusa - Foto: Prezidénsia Repúblika

Sem comentários: