quarta-feira, 21 de setembro de 2016

Prezidente timoroan deklara "triste maka'as" ba pobreza no desigualdade iha nasaun


Iha loron-tersa ne'e, Prezidente timoroan hatudu "triste maka'as" tanba iha tinan 14 nia laran hafoin restaurasaun independénsia nian sei la to'o apoiu iha nasaun ba ema fraku sira, ho pobreza "kona maka'as ba Timor-Leste nia oan-mane no oan-feto sira".

Taur Matan Ruak ko'alia iha Parlamentu Nasional, iha sesaun solene hodi hahú sesaun lejislativu dalima hosi lejislatura atuál, nia intervensaun dahuluk iha plenáriu hahú hosi diskursu polémiku iha inísiu tinan ne'e nian bainhira nia halo krítika maka'as ba Governu no ba líder istóriku oioin nasaun nian.

Iha diskursu naruk, xefe Estadu halo fali krítika balun ba asaun governativu nian, ho alerta oioin kona-ba situasaun nasaun nian, hodi refere ba perigu sira insustentabilidade hosi gastu públiku nian no ba falta investimentu iha área importante sira ekonomia nian.

Nia hatete katak maski iha progresu sira ne'ebé hetan, Timor-Leste bele halo "liután no di'ak liu" no agora tenki "kaer ho sériu dezafiu boot sira" hosi nasaun nian, liuliu "produtividade lokal ne'ebé ki'ik, dezempregu ho volatilidade ekonómiku".

Nia konsidera altera polítika sira ne'ebé "investe liu iha simente duké iha koñesimentu" no husik ekonomia ladún produtivu, ladún kompetitivu no importa 90% hosi sasán no serbisu sira ne'ebé konsome.

"Dalabarak obra sira konstrusaun nian hanesan ho kualidade ladi'ak, hodi obriga gasta tan iha obra reparasaun nian ka rekonstrusaun nian. Diminuisaun hosi folin aseleradu hosi infraestrutura barak hatudu katak Orsamentu Estadu estraga liu osan iha obra sira ne'ebé ho kualidade ladi'ak", nia hatete.

Sesaun solene hala'o ona ho galeria sira ne'ebé nakonu ho públiku, inklui formandu balun iha lian portugés hosi Sentru Formasaun Jurídiku, membru oioin hosi Governu no reprezentante sira hosi korpu diplomátiku ne'ebé akreditadu iha Díli.

Karik, ne'e sei sai hanesan okaziaun ikus ne'ebé maka Taur Matan Ruak loke, bainhira kaer knaar nu'udar xefe Estadu, sesaun solene ida iha Parlamentu Nasional tanba nia rasik deklara ona iha tinan liubá katak sei la kandidata fali ba kargu iha eleisaun sira tinan 2017.

Durante nia mandatu, nia vizita tiha ona 90% hosi suku sira iha Timor-Leste no nia hatete katak haree "desigualdade hosi kondisaun sira moris nian entre sidade ho zona rural sira" ne'ebé "opsaun kresimentu ekonómiku nasaun nian iha tinan hirak ikus ne'e la tulun hodi hamenus".

Apoiu sosial sira "la to'o hodi hadi'a no kompensa fatór foun sira hosi desigualdade nian" no ekonomia "labele harii empregu sufisiente", ho oportunidade oituan iha zona rural sira ne'ebé moris 70% hosi populasaun.

"Dezekilíbriu hosi empregu obriga joven barak emigra hodi buka serbisu. Iha tinan sanuluk ikus ne'e, nasaun forma tiha ona joven lisensiadu hamutuk rihun 30 resin. Maibé la konsege hametin inkluzaun ekonómiku hosi joven sira ne'e", nia hatete.

Taur Matan Ruak ko'alia fali kona-ba projetu boot sira investimentu nian iha Oecussi no iha kosta-súl nasaun nian, hodi afirma katak nia la hatene nafatin "iha medida saida maka investimentu ne'ebé halo iha projetu sira ne'e sei fó benefísiu loloos ba kondisaun moris no dezenvolvimentu sosial hosi populasaun sira iha Oecussi, Covalima no Manufahi". Nia destaka mós katak Administrasaun Públika kontinua, "hafoin tinan lima hosi polítika dezenvolvimentu nian", sai hanesna "setór ho importánsia ekonómiku boot liu (...), ho partisipasaun ida 24% nian".

"Ho rezultadu hanesan ne'e, oinsá ita diversifika ekonomia no halo nasaun ladún depende ba petróleu?", nia husu.

Maski felisita progresu sira iha aproximasaun hosi Estadu ba sidadaun sira no programa sira dezenvolvimentu lokal nian, nia husu kona-ba "prioridade sira hosi departamentu balun hosi Governu nian", hanesan substituisaun hosi sistema administrativu sira ne'ebé monta tiha ona no funsiona, "gasta de'it serbisu tékniku sira, tempu no osan, no departamentu sira la konsentra iha solusaun ba problema sériu sira ne'ebé tenki iha atensaun no desizaun estratéjiku sira".

Nia destaka atrazu maka'as Estadu nian hodi selu fornesedór sira no empreza sira, ne'ebé halo área privadu ho empreza sira deskapitalizadu no lahó vontade hodi investe tan iha nasaun.

"Hanesan labele simu katak obra konkluidu sira, ka serbisu fornesidu sira hosi empreza sira, verifika hosi akordu ho regulamentu sira ne'ebé hala'o, hein hodi simu osan, durante fulan barak nia laran", nia hatete.

"Administrasaun públiku ida defisiente kontamina área produtivu tomak no hadook investimentu", nia hatete.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: