quarta-feira, 21 de setembro de 2016

Debate kona-ba rejime seguransa sosiál iha Timor-Leste hanesan “loron istóriku”


Parlamentu Nasionál, ohin hahú debate “istórika” ida ho apresiasaun ba rejime kontributivu foun Seguransa Sosiál nian ne’ebé foin maka asosia ba direitu no dever hothotu, tenik ministra tutela.

"Ami iha, hamutuk hodi halo istória", dehan Isabel Amaral Guterres, ministra Solidariedade Sosiál, hodi hatudu esperansa katak lei ne’e sei hahú aplika/funsiona iha 1-janeiru-2017.

"Desde ukun-aan ami foin maka aprezenta buat ida ne’ebé asosia kedas direitu sosiál ba iha dever, atu harii sentidu sidadania ida ne’ebé lolos”, nia hatutan.

Ministra ko’alia lia hirak ne’e iha Parlamentu Nasionál, durante abertura hosi debate jeneralidade hosi proposta lei kriasaun rejime kontributivu Seguransa Sosiál nian, hanesan diploma ne’ebé hetan konsiderasaun estruturante.

Debate iha loron ohin ne’ebé sai hanesan momentu “istóriku” ida, hafoin tinan neen hala’o serbisu, ministra ne’e dehan katak diploma refere avansa di’ak tebes ba iha serbisu ne’ebé hala’o to’o ohin loron iha Timor-Leste, alénde ne’e nivel medida nomós programa asisténsia ho asaun sosiál, no ba mos nivel seguransa, ba iha kazu rua nian maka natureza lakontributiva.

Timor-Leste kada tinan, gasta besik dolár milloens 150 ba iha serbisu sosiál lakontributiva oioin, liu-liu maka rejime tranzitória ba funsionáriu públiku (milloens 1,32), asisténsia sosiál, inklui pensaun veteranu (milloens 106), apoiu ba idozu no inválidu (milloens 30,9), bolsa da mãe (milloens 8,5), hosi serbisu seluk ne’ebé iha.

Ministra dehan katak, diploma ne’ebé debate, kria rejime kontributivu ida “hodi proteje fatór serbisu (…), proteje traballadór no sira-ninia família” no asosia ba iha direitu nomós dever hothotu.

"Aprovasaun hosi lei ne’e, sei fó dalan ba Timor-Leste hodi hakbesik-aan liu tan ho nasaun bobot sira seluk iha mundu, ne’ebé maka iha mos rejime kontributivu seguransa sosiál nian”, nia dehan.

Nia esplika katak ida ne’e hanesan rejime públiku, no úniku ba traballadór hothotu (públiku no privadu), tanba bazeia ba “prinsípiu ne’ebé hatuur internasionalmente” no ne’ebé obrigatóriu no kontributivu no sei autofinansiadu.

Sei sai nu’udar rejime repartisaun ida, ho komponente kapitalizasaun públika estabilizasaun nian no tuir ministra esplika, sei asumi “kriasaun hosi Fundu Rezerva Seguransa Sosiál nian ida” atu rai osan ne’ebé liu ka resin.

Ho nune’e proposta ne’e sei presija orsamentu rasik ba Seguransa Sosiál, independente hosi Orsamentu Jerál Estadu nomós kriasaun hosi institute ba jestaun no ezekusaun polítika seguransa sosiál nian ida.

Molok hala’o debate iha plenáriu, diploma ne’e analiza ona hosi komisaun parlamentu nian ne’ebé ninia pareser konsidera katak testu ne’e hanesan “medida lejislativa ida ne’ebé maka importante liu hodi hadia povu Timór ninia moris iha tinan 15 ikus ne”e.

“Sei sai hanesan medida istória nian ida ne’ebé maka ninia efeitu karik bele projeta no fó benefísiu ba ida ne’e nomós ba jerasaun timor-oan sira iha tinan 100 tuir mai ka liu”, hatutan tan.

Komisaun ne’e mos haktuir katak lainklui estudu ida hodi fó impaktu ba iha orsamentu no ekonómika-sosiál ka projesaun ba prazu naruk, ne’ebé bele iha posibilidade atu hetan kustu ba tinan hirak tuir mai.

Kestiona mos kona-ba sustentabilidade hosi sistema ba tinan sira tuir mai, ho traballadór potensiál ativu balun hodi selu pensaun ne’ebé presija nomós situasaun hosi persentajen traballadór informál iha Timor-Leste ne’ebé aumenta.

Pareser ne’e mos fó sai kona-ba preokupasaun hosi visi-ministru Finansas, Hélder Lopes, kona-ba independénsia ba jestaun futuru Institutu Seguransa Sosiál, hodi defende katak “lahalo parte ba tutela ierárkika Governu nian”, ho fundu modelu hanesan ho Petrolífera no hetan atensaun hosi supervizaun Banku Sentrál.

Karik aprova, maka sistema foun ne’e sei hahú aplika, tuir faze, no ba Governu rejime ne’e ninia objetivu prinsipál maka “proteje traballadór ho ninia família, iha situasaun maternidade, paternidade, adosaun, tama ona idade katuas/ferik, invalids no mate”.

Ida ne’e hanesan pasu dahuluk ba kriasaun sistema seguransa sosiál iha Timor-Leste ne’ebé ezisti ona desde 2008, rejime lakontributiva hosi pensaun sosiál (Subsídiu Apoiu ba Idozu no Inválida ka SAII) no desde 2011, rejime tranzitóriu, mos lakontributivu, maibé ba de’it funsionáriu públiku hothotu, no lahalo tuir rekizitu oioin hosi lei serbisu ne’ebé maka aplika ona.

Parte bot hosi element hothotu no detalle lei nian, karik hetan ona aprovasaun, maka sei hatama mos ba iha faze regulamentasaun.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: