quarta-feira, 21 de setembro de 2016

Parlamentu aprova ho unanimidade Rejime Kontributivu hosi Seguransa Sosiál


Deputadu sira ohin aprova ho unanimidade no jeneralidade, proposta lei kona-ba rejime kontributivu Seguransa Sosiál nian iha Parlamentu Nasionál, hanesan medida “istóriku” ida ba plenária loron ohin nian. 

Proposta lei ne’ebé agora sei atu analiza ho espesialidade, hetan votu a favor 50, kontra laiha no abstensaun zero hafoin diskursu hosi espozisaun nomós klasifikasaun balun, ministra Solidariedade Sosiál, Isabel Amaral Guterres.

"Ami iha, hamutuk hodi halo istória", dehan Isabel Amaral Guterres, ministra Solidariedade Sosiál, hodi hatudu esperansa katak lei ne’e sei hahú aplika/funsiona iha 1-janeiru-2017.

"Desde ukun-aan ami foin maka aprezenta buat ida ne’ebé asosia kedas direitu sosiál ba iha dever, atu harii sentidu sidadania ida ne’ebé lolos”, nia hatutan.

Iha ninia espozisaun, ministra haktuir hikas katak diploma ne’e avansa ho di’ak tebes ba iha serbisu ne’ebé hala’o to’o ohin loron iha Timor-Leste, alénde iha nivel medida nomós programa asisténsia ho asaun sosiál, no ba mos nivel seguransa, ba iha kazu rua nian maka natureza lakontributiva.

Haktuir hikas katak, tinan-tinan, Timor-Leste gasta besik dolár milloens 150 ba iha serbisu sosiál lakontributiva oioin, liu-liu maka rejime tranzitória ba funsionáriu públiku (milloens 1,32), asisténsia sosiál, inklui pensaun veteranu (milloens 106), apoiu ba idozu no inválidu (milloens 30,9), bolsa da mãe (milloens 8,5), hosi serbisu seluk ne’ebé iha.

Ministra ne’e dehan katak, diploma ne’e sei kria rejime kontributivu ida “hodi proteje fatór serbisu (…), proteje traballadór no sira-ninia família” no asosia ba iha direitu nomós dever hothotu.

"Aprovasaun hosi lei ne’e, sei fó dalan ba Timor-Leste hodi hakbesik-aan liu tan ho nasaun bobot sira seluk iha mundu, ne’ebé maka iha mos rejime kontributivu seguransa sosiál nian”, nia dehan.

Nia esplika katak ida ne’e hanesan rejime públiku, no úniku ba traballadór hothotu (públiku no privadu), tanba bazeia ba “prinsípiu ne’ebé hatuur internasionalmente” no ne’ebé obrigatóriu no kontributivu no sei autofinansiadu.

Sei sai nu’udar rejime repartisaun ida, ho komponente kapitalizasaun públika estabilizasaun nian no tuir ministra esplika, sei asumi “kriasaun hosi Fundu Rezerva Seguransa Sosiál nian ida” atu rai osan ne’ebé liu ka resin.

Ho nune’e proposta ne’e sei presija orsamentu rasik ba Seguransa Sosiál, independente hosi Orsamentu Jerál Estadu nomós kriasaun hosi institutu ba jestaun no ezekusaun polítika seguransa sosiál nian ida.

Iha debate espesialidade sei analiza mos preokupasaun balun ne’ebé deputadu sira hato’o, inklui oinsá maka atu jere sistema no ninia impaktu ba finansas públika, hosi materiál seluk ne’ebé iha.

SAPO TL ho Lusa – Foto: Lusa@António Amaral

Sem comentários: