quarta-feira, 11 de janeiro de 2017

Parlamentu timoroan hamenus priviléjiu no pensaun hosi eis-deputadu no eis-governante sira


Parlamentu Nasional timoroan aprova ona proposta lei ne'ebé hamenus pensaun vitalísiu sira no priviléjiu sira seluk ne'ebé fó benefísiu ba eis-deputadu sira no eis-titular sira iha kargu públiku sira, hodi hapara polémiku ida ne'ebé hamosu debate maka'as iha nasaun.
Proposta ba alterasaun ne'e aprova ho votu konkorda 42, kontra lima no abstensaun lima no mosu hafoun debate maka'as ida iha plenáriu no iha komisaun espesializadu sira ne'ebé halo ona konsulta públiku kona-ba asuntu ne'e.

Entre alterasaun sira seluk, diploma ne'ebé aprova iha loron-kuarta ne'e determina mós hamenus pensaun entre 60% no 90% hosi saláriu baze mensal, iha kazu deputadu sira nian (ne'ebé tenki kumpri pelumenus mandatu ida tinan lima nian) no eis-membru sira Governu nian.

Pensaun mantén 100% ba Prezidente Repúblika no fiksa iha 90% ba prezidente Parlamentu Nasional, primeiru-ministru no prezidente hosi Supremu Tribunal Justisa nian.

Organizasaun la'ós governamental timoroan defende tiha ona ho submisaun ba Parlamentu Nasional katak debate ne'e tenki halo ho baze iha realidade ekonómiku no sosial Timor-Leste nian no hamenus maka'as pensaun vitalísiu sira.

Sira nia proposta defende diminuisaun entre 60 no 45 hosi pontu persentual sira iha pensaun vitalísiu.

Durante besik tinan tolu ona, alterasaun sira halo parte iha testu úniku ida mudansa sira nian ho diploma tolu: Estatutu hosi Deputadu sira (2004 nian), lei ba Pensaun Mensal Vitalísiu hosi Deputadu sira no Priviléjiu sira seluk no Estatutu hosi Titular sira hosi Órgaun sira Soberania nian (dokumentu rua ne'e hosi 2007 nian).

Lahó efeitu retroativu sira, lei ne'ebé aprova iha lejislatura nia rohan - ne'ebé karik hotu iha fulan-Juñu (maski seidauk iha markasaun ba eleisaun lejislativu sira) - no sei la aplika ba deputadu sira ne'ebé agora daudaun kaer knaar ka sira ne'ebé kaer ona knaar to'o agora, tanba sira hotu kumpri rekizitu sira ne'ebé halo daudaun: iha funsaun mínimu fulan 42 hodi simu pensaun mensal vitalísiu ida 100% hosi vensimentu nian.

Mudansa sira hamenus priviléjiu ne'ebé deputadu sira hetan hahú fulan-Janeiru 2007, tempu ne'ebé aprova ona lei Pensaun Mensal Vitalísiu hosi Deputadu sira nian no Priviléjiu sira seluk.

Diploma ne'e, ne'ebé hamosu manifestasaun oioin iha Díli, fó pensaun mensal vitalísiu ida hanesan ho 100% hosi vensimentu ba deputadu sira ne'ebé kaer ona knaar durante pelumenus fulan 42, fó mós ba sira priviléjiu sira seluk.

Direitu ba asisténsia médiku iha rai laran no bainhira konsidera hanesan importante iha estranjeiru no direitu hodi halo importasaun ba karreta privadu, la presiza selu taxa aduaneiru sira no impozisaun fiskal sira seluk kona-ba importasaun sira halo parte mós iha priviléjiu sira ne'e.

Diploma ne'ebé aprova kria mós rejistu ida interese nian iha Parlamentu Nasional, aplika ba deputadu sira, "hanesan ho sira ne'ebé previstu daudaun ba órgaun sira soberania nian".

Deputadu sira ne'ebé la eleitu fali sei iha opsaun hodi sosa karreta ne'ebé sira uza durante mandatu, ho kritériu sira ne'ebé Parlamentu Nasional defini, laiha nune'e benefísiu hosi vantajen fiskal sira iha importasaun ba karreta sira.

Kálkulu ba pensaun mensal tanba laiha kapasidade fíziku ka psíkika durante mandatu sei halo ho baze iha 75% hosi vensimentu mensal no la'ós hosi remunerasaun mensal líkidu total, halakon nune'e despeza sira reprezentasaun nian, ajudu ba kustu sira ka komplementu sira seluk.

Bainhira mate, pensaun sobrevivénsia nian, hosi 75%, sei fó ba kaben ka oan sira, sei lakon bainhira oan ki'ik sira to'o ona tinan boot ka bainhira sira nia kaben halo fali kazamentu ho ema seluk.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: