quinta-feira, 1 de junho de 2017

PR timoroan hatete katak presiza tan tempu hodi aplika Konstituisaun

Prezidente timoroan, Francisco Guterres Lu-Olo, defende iha loron-kuarta ne'e katak presiza tan tempu hodi aplika prinsípiu tomak ne'ebé konsagra iha Konstituisaun nasaun nian, konsidera katak lei baze "la'ós perfeitu", maibé "hatudu nafatin nia rezisténsia".

"Atu bele iha efeitu, ita tenki permiti atu iha tempu hodi bele implementa", Lu-Olo hatete no fó hanoin katak Konstituisaun reprezenta ona "marka istóriku ida Timor-Leste nian" no "konkista fundamental ida hosi ema timoroan sira".

Xefe Estadu refere ona katak "iha nia tempu badak moris nian", Konstituisaun "hetan ona teste dalabarak", no "iha kedas nia tinan dahuluk hosi nia kualidade hatudu nia rezisténsia".

"Konstituisaun la'ós hanesan perfeitu. Maibé iha fleksibilidade nesesáriu hodi halo sai posível modifikasaun sira ne'ebé presiza. Ezijénsia sira hodi halo mudansa maka'as tebes hodi impede estraga hosi nia matéria. Iha rezisténsia, iha fatin seluk fleksibilidade", nia afirma ona.

Lu-Olo ko'alia iha kolókiu ida ne'ebé organiza hosi Parlamentu Nasional timoroan hodi selebra tinan 15 hosi konstituisaun timoroan nian, textu ne'ebé aprova ona iha loron 22 Marsu 2002 no hahú hala'o iha loron 20 Maiu tinan ne'ebá.


Kolókiu halibur membru oioin hosi Asembleia Konstituinte ne'ebé aprova ona lei baze nasaun nian, inklui atual xefe Estadu, Francisco Guterres Lu-Olo ne'ebé prezidi ona órgaun ne'e no antes sai ona nu'udar prezidente dahuluk Parlamentu Nasional nian.

Intervensaun iha enkontru, prezidente Parlamentu Nasional nian, Adérito Hugo da Costa, halo ona homenajen ba serbisu hosi mane no feto na'in 88 ne'ebé "kontra expetativa sira hosi ema barak no maski iha susar oioin no hosi kontextu susar" aprova ona lei baze nasaun nian.

"Ita nia konstituisaun hanesan prova determinasaun hosi povu timoroan, no afirmasaun, iha tempu hanesan, hosi karákter úniku no diversidade Timor-Leste nian iha rejiaun mundu nian ne'ebé ita halo parte, konstitui ida ne'ebé avansadu liu no konstituisaun progresista sira iha sudeste aziátiku", nia hatete.

Hugo da Costa, ne'ebé uluk hanesan jornalista bainhira aprova textu konstitusional, hatete katak ne'e "hanesan prova determinasaun no eskolla hosi identidade úniku" iha rejiaun, liuhosi lian ofisial sira no mós hosi modelu Governu nian.

"Konstituisaun tenki iha mós fleksibilidade ba reflesaun ida, ba análize ida ne'ebé permiti hadi'a neineik, hodi bele ajusta ba momentu istóriku sira ne'ebé la hanesan no evolusaun sosial, la hamosu perigu ba prinsípiu fundamental sira no estruturante sira hosi ita nia Estadu", nia hatete.

Vicente da Silva Guterres, eis-prezidente hosi Parlamentu Nasional no eis-deputadu hosi Konstituinte, ne'ebé ko'alia mós iha enkontru ne'e, konsidera ona lei magna hanesan símbolu ida hosi "époka terus no opresaun ida nia rohan" no "afirmasaun Timor-Leste nian iha rejiaun no iha mundu nu'udar nasaun independente no demokrátiku".

Testu ida ne'ebé "la'ós de'it hanesan obra eskrita ida, maibé liuliu ba expresaun máxima hosi abut sira no hosi identidade hosi povu ida, hosi nia aspirasaun klean sira no objetivu sira", inspira iha textu konstitusional sira, maibé "halo hosi ema timoroan sira ba ema timoroan sira".

Guterres, ne'ebé uluk hanesan deputadu úniku hosi UDC/PDC iha Asembleia Konstituinti (partidu ida hosi partidu 12 ne'ebé reprezentadu), hatete ona katak Konstituisaun "iha baze hosi pilar evidente sira" ne'ebé reflete identidade timoroan nian no konsagra direitu fundamental sira hosi sidadaun sira nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: