terça-feira, 1 de agosto de 2017

Resposta ba Sr. Dr. Susilo Bambang Yudhoyono nia ko’alia ba jornalista husi Jornal Suara Timor

Eis Prezidente Repúblika Indonézia Sr. Dr. Susilo Bambang Yudhoyono (SBY) komete direta krime kontra umanidade iha Timor-Leste husi 1975-1999

Celestino Gusmão*, Díli | opiniaun

Resposta ba Sr. Dr. Susilo Bambang Yudhoyono nia ko’alia ba jornalista husi Jornal Suara Timor Lorosae nia ne’ebé media online Timor Agora publika;  (http://timoragora.blogspot.com/2017/07/sby-tl-ri-sai-ezemplu-ba-mundu.html?spref=fb)

SBY hatete, Timor-Leste-Indonézia sai ezemplu di’ak ba mundu tanba hametin relasaun iha futuru no haluha istória pasadu. Realmente, Ema barak seidauk haluha istória ran fakar, mate no sofre tortura. Istória ida ne’e jerasaun foun sira tenke hatene katak Susilo Bambang Yudhoyono nudár eis militár no Asasinu ida ne’ebé involve iha invazaun no okupasaun ilegál militár Indonézia nia. Bele hetan informasaun balun kona-ba krime grave husi ne’e; http://www.laohamutuk.org/Justice/JusticeIndex.html#InternationalCrimes.

Iha Timor-Leste, sira ne’ebé promove rekonsiliasaun mak sai defensór no haburas impunidade iha ita nia rai. Hafoin ita sai husi opresaun ho klima krime naruk ho Indonézia, ita hasoru krize 2006, ita mós iha problema ho liberdade espresaun ne’ebé rezulta krime barak iha 2013-2015, husi krize hirak ne’e, ita solusiona ho satisfasaun temporáriu de’it la ho mekanizmu judisiál loloos. Ida ne’e hatudu momoos katak impunidade kontinua pervalese no seidauk iha esforsu barak atu hametin estadu direitu no demokrátiku.


SBY aproveita povu TL nia vulnerablidade ekonómiku hodi abandona prosesu akomtabilidade ba krime kontra umanidade, ne’ebé nia mós hola parte. Povu Indonézia no Timor-Leste laiha problema ate iha relasaun metin kulturalmente, ami iha de’it problema mak ami nia kanek seidauk fitar, ami nia matan ben seidauk maran tanba ema barak husi ami ne’ebé sira oho no na’ok (Hasai forsadu) sira seidauk lori fila mai nia knua.

La’ós de’it TL nia kazu, maibé SBY mós involve krime grave iha Papua osidentál nia, durante nia mandatu nudár prezidente repúblika, iha polimiku boot bainhira nia planu atu ba olanda, ikus mai kansela viajen, tanba tribunal popular ida iha Olanda atu halo problema ba nia. Kazu barak husi istória Indonézia nia seidauk iha solusaun, kazu 65-66 ne’ebé lori ema rihun barak mak mate no sira seluk, SBY intensionalmente abandona kazu hirak ne’e durante nia mandatu, oinsá mak bele sai ezemplu ba mundu?

Ami nia lider sira, hahú husi Sr. Dr. Ramos Horta, liu husi maun Xanana Gusmão, LuO-Lo too Taur Matan Ruak hatete beibeik ba ami katak justisa sei mai duni iha nia tempu rasik, justisa sei mai depende ba demokrasia loloos iha Indonézia, ami nia lider sira mós dala balun hatete mai ami, krime ida ne’e krime internasionál tanba involve nasaun barak nia interese no apoiu Indonézia nia okupasaun ilegál. Signifika katak Indonézia, komunidade internasionál liu-liu nasoins unidas iha obrigasaun atu hakotu impunidade ba krime grave kontra umanidade durante 1975-1999.

Dala ida tan SBY nega istória krime grave no aproveita ami nia vulnerablidade ho intensionalmente abadona krime kontra umanidade.

*Celestino Gusmão - Hakerek na’in nudár ativista ba direitus umanus no membru ba aliansa nasionál Timor-Leste ba tribunal internasionál (A-N-T-I) no staff iha La’o Hamutuk.

Fotos: 1 – Celestino Gusmão; 2 - Susilo Bambang Yudhoyono (SBY)

1 comentário:

Unknown disse...

Resposta pertinente Maun Tino Gusmao! Author ba krime grave tenki responsabilidade atu hata'an ba justica.