quarta-feira, 29 de novembro de 2017

PR timoroan garanti aplikasaun konstituisaun hodi defende Estadu nia interese sira


Prezidente Repúblika timoroan garanti, iha loron-tersa ne'e, katak sei aplika konstituisaun hodi defende nafatin interese nasional no la'ós hosi interese Governu ka opozisaun nian, hodi apela atu evita "luta sira ne'ebé laiha utilidade" ne'ebé fó desvantajen ba povu.

"Iha semana hirak ikus ne'e, ema barak ko'alia kona-ba Konstituisaun, liuliu iha deklarasaun polítika sira, iha jornal sira iha Díli no iha Facebook, hodi serve nia konveniénsia ka interese partikular sira no partidáriu sira", afirma hosi Francisco Guterres Lu-Olo, iha Suai, iha loron-tersa ne'e.

"Ha'u komprende tentativa sira ne'e, maibé Prezidente Repúblika labele iha atitude hanesan. Bainhira ha'u simu pose nu'udar Xefe Estadu, ha'u asumi kompromisu hodi kumpri no sei halo atu kumpri Konstituisaun no - hodi kumpri Konstituisaun - ha'u tenki interpreta nia artigu sira hodi serve interese nasional, la'ós interese hosi partidu ruma, la'ós hosi governu no mós hosi opozisaun", nia afirma.


Francisco Guterres Lu-Olo ko'alia iha Suai, iha kilómetru 171 hosi sudueste Díli nian, ne'ebé hala'o ona komemorasaun ofisial sira ba aniversáriu dala 42 hosi proklamasaun independénsia Timor-Leste nian, "konkista ida hosi sidadaun tomak nasaun nian".

Serimónia sira hala'o iha momentu hosi tensaun polítika maka'as iha Timor-Leste, hafoin opozisaun, maioria iha parlamentu, rejeita tiha programa Governu nian ba dala uluk no aprezenta ona proposta sensura nian ne'ebé sei debate iha inísiu fulan-Dezembru.

Bainhira proposta ne'e hetan aprovasaun - hanesan provável - Governu tuun no Lu-Olo tenki hili entre solusaun governativa foun ida iha senáriu atual parlamentar ka eleisaun antesipadu.

"Hanesan importante ba ema tomak, lahó exepsaun, hodi ita iha kontensaun no respeitu bainhira ita ko'alia kona-ba Konstituisaun, hodi proteje nia no defende nia, bainhira hanesan matadalan Estadu no povu nian iha diresaun ba destinu koletivu Pátria nian", Lu-Olo hatete.

"Kontituisaun, hanesan lei fundamental ne'ebé halibur ita, labele invokadu lalais, tuir konveniénsia partikular hosi partidu sira, no labele uza hanesan instrumentu divizaun nian", nia hatutan mós.

Iha diskursu ida ne'ebé nakonu ho referénsia istóriku sira no ba líder istóriku sira nasaun nian, ne'ebé luta ona ba independénsia no hasoru okupasaun indonézia, iha Timor-Leste nia laran no iha liur, Lu-Olo hatete katak timoroan sira ohin loron goza rezultadu hosi liberdade.

"Maun-alin no inan-feton sira ne'ebé iha 1975 iha aten-barani hodi hasoru no foti aas dignidade hosi ema timoroan sira fó ona lian ba esperansa hosi povu ki'ik no terus-na'in hosi rai doben ne'e. Ita tenki honra esperansa povu nian - no vontade hosi sidadaun sira hodi halo futuru di'ak ida, moris di'ak ida - iha nasaun di'ak ida", nia afirma.

"Estadu tenki halo atuasaun ho ekilíbriu maka'as no justisa maka'as. Ha'u apela ba ema tomak hodi labele lakon esperansa, labele estraga oportunidade povu nian, ho luta sira ne'ebé laiha folin ne'ebé la lori vantajen ba povu. Ha'u apela ba unidade ho baze iha objetivu komun sira, maibé ho prinsípiu sira ho valor sira", nia konsidera.

Iha figura prinsipal balun hosi Estadu, líder relijiozu sira, reprezentante sira hosi grupu diplomátiku no hosi sosiedade sivil timoroan, Lu-Olo fó ona homenajen ba sira ne'ebé luta ona, iha Timor-Leste nia laran no iha estranjeiru, hodi hetan independénsia, ne'ebé proklama iha tinan 1975 no restauradu iha fulan-Maiu 2002.

"Ha'u hakru'uk ba memória hosi asu-wa'in sira no mártir sira hosi tinan 1975, inklui ha'u nia maun-alin doben sira Mari Alkatiri ho José Ramos-Horta, ne'ebé Maromak hakarak atu akompaña iha ita nia sorin, ajuda hatudu dalan mai ita no lori nasaun ba oin", nia afirma no hanoin hikas knaar ne'ebé sira asumi ona, iha frente externa, "kumpri instrusaun sira" hosi Nicolau Lobato no, ikusmai, hosi Xanana Gusmão.

"Ha'u felisita hosi ha'u nia laran tomak ha'u nia irmaun Kay Rala Xanana Gusmão, ne'ebé substitui Nicolau Lobato ho susesu. Ha'u felisita mós Ma'Huno Bulerek Karataiano ho Nino Konis Santana. No ha'u nia irmaun Taur Matan Ruak, ne'ebé substitui nia iha Komando FALINTIL nian", hatete hosi xefe Estadu.

SAPO TL ho Lusa

Imajen GMN TV

Sem comentários: