quarta-feira, 29 de novembro de 2017

Portugés sira ne'ebé iha Bali tanba vulkaun Agung tenki sai hosi zona liuhosi illa oioin

Hosi António Sampaio

Portugés balun ne'ebé labele sai hosi Bali tanba erupsaun hosi vulkaun Agung, hodi taka aeroportu hosi illa indonéziu ne'e durante kuaze oras 48 nia laran, buka hela solusaun alternativu sira hodi fila ba sira nia fatin orijen. 

Hanesan kazu hosi portugés sira ne'ebé maka hela iha Timor-Leste no tanba aproveita feriadu loron-tersa no toleránsia pontu iha loron-segunda no loron-kuarta halo ona viajen ba Bali ba miniférias ruma, agora seidauk hatene loloos oinsá no bainhira maka fila ba Díli.

Tuir anúnsiu ofisial, aeroportu Ngurah Rai taka to'o loron-kuarda dadeer, maibé aumentu hosi atividade vulkaun iha loron-tersa ne'e hamosu previzaun katak karik sei aumenta ba loron balun tuirmai.


Kompañia aéreu barak kansela ona sira nia semo to'o loron-domingu.

Tanba ne'e, barak maka hakarak sai hosi illa indonézia ho ró, halo viajen to'o Java, no tenta apaña aviaun sira to'o Kupang, iha metade indonéziu hosi illa Timor no, ba parte direita, hakat hosi illa oioin iha Sunda Osidental ho Sunda Oriental.

Marina Madeira, ne'ebé hanesan profesora iha enklave Oecusse, hanesan aventureira ida. Nia hili atu la fila ba Gili, iha Bali, fatin ne'ebé nia pasa hela férias iha loron balun, maibé liu hela hosi illa balum, entre autokarru ho ferry sira.

Viajen ne'ebé tuir loloos demora oras balun - oras ida ho minutu 45 entre Denpasar, kapital Bali nian, ho Díli no minutu 30 ho aviaun entre kapital timoroan ho Oecusse - sai ona hanesan aventura ida ne'ebé sei demora loron rua.

Hosi Lombok ba Mataram no hafoin ne'e ba Sumbawa, iha Sunda Osidental, hafoin ne'e ba Labuan Bajo, iha Sunda Oriental, no karik sei to'o iha tuku 15:00 (oras lokal) iha loron-kuarta no sei halo viajen ba Kupang iha loron-kinta.

"Hafoin ne'e ami tenki desidi katak ami semo ba Atambua [besik fronteira ho Timor-Leste] no hafoin ne'e la'o ho karreta oras ida to'o Oecusse ka ami halo oras lima ka oras neen diretu to'o enklave", nia konta ba Lusa durante viajen.

"Agora daudaun ami iha daudaun autokarru ida nia laran hodi atravesa illa [hosi Sunda Osidental] hodi to'o iha portu ne'ebé sei lori ami to'o Labuan Bajo", nia hatete.

"Hanesan aventura boot ida. Hamosu perturbasaun maka'as maibé hanesan esperiénsia interesante ida", nia konta.

Geiza Marques de Oliveira, brazileira ne'ebé kleur ona hela iha Timor-Leste, la hatene mós oinsá maka fila ba Díli, hodi esplika katak nia la hatene katak konsege halo viajen iha loron-kuarta dadeer hosi fatin ne'ebé agora nia hela ba, Nusa Penida iha sudueste Bali nian - "hodi haree ba vulkaun".

"Objetivu maka fila to'o Kuta (iha Bali) dadeer no depois ne'e ami hein. Agora ami hanesan hóspede úniku iha hotel tanba iha ema balun ne'ebé kansela ona no sei mamuk", nia hatete ba Lusa.

Joana Miriam Silva, profesora hosi projetu Formar + ne'ebé iha mós Bali, hodi hein hela, hodi halo viajen fila nian ba Portugal. Halo ona ‘check-in’ iha loron-segunda dadeer maibé iha odamatan embarke nian maka simu informasaun kona-ba taka aeroportu.

"Iha ema barak maibé buat hotu organiza ho di'ak no ema sira simu informasaun no akompaña hosi asistente sira. Iha kalan dahuluk, ha'u hela iha hotel hosi aeroportu nian no agora ha'u sai hodi buka hotel ida ne'ebé di'ak oituan", nia hatete ba Lusa.

"Ha'u hanoin hela katak ami sei la konsege sai iha loron hirak tuirmai ne'e", nia admiti.

Susana Marques, portugeza ida ne'ebé maka hela iha Bali iha tinan hitu nia laran, esplika ba Lusa katak impaktu hosi vulkaun senti maka'as liu iha área turizmu no iha populasaun sira hosi zona afetadu sira, laiha relatu hosi problema sira ho ema portugés sira iha illa.

"Ema balun senti kontente tanba aumenta férias sira. Ba ema ne'ebé maka tenki sai duni, tanba serbisu ka tanba razaun seluk maka hili ró. Iha ema balun maka halo viajen to'o Surabaya no hafoin ne'e semo to'o Singapura, hanesan ezemplu", nia hatete.

"Atividade vulkaun iha loron-tersa aumenta maka'as no tanba ne'e ha'u hanoin katak aeroportu sei taka to'o loron hirak tuirmai", nia afirma.

Sandra Melo Costa, ne'ebé hela iha Bali tinan lima ona no hanesan proprietáriu hosi "butik-hotel" oioin esplika katak kansela ona markasaun oioin. Nia oan-feto sira ba eskola ho máskara, ókulu ho ropa protesaun nian, haktuir hosi rekomendasaun eskola nian.
"Iha daudaun impaktu brutal ida iha parte hotelaria no turizmu nian. Ami halo posibilidade tomak hodi garanti konfortu hosi hóspede sira. Hotel sira permiti alargamentu hosi estadia sira no iha kazu balun fó deskontu sira ba ema sira", nia afirma.
"Kona-ba ema portugés sira iha Bali, komunidade hanesan ki'ik no informasaun ne'ebé ami iha ami sei sirkula. Agora kestaun maka tenki hein. Maibé illa tomak senti ona impaktu iha klima, ho kalohan nakonu ho abu-abun, udan, halo situasaun sai preokupante oituan", nia hatete.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: