sábado, 4 de fevereiro de 2017

Korrupsaun Hanesan Fenómenu Sosiál Antigu

DILI (ANTIL) – Prezidente Komisaun A Parlamentu Nasionál, Deputada Carmelita Caetano Moniz hatete, korrupsaun hanesan fenómenu sosiál antigu ne’ebé kontinua iha ita nia leet ho tendénsia atu aumenta tan.

“Parlamentu Nasionál aprova ona konvensoens multilaterais oin-oin hanesan prevensaun Nasaoens Unidas kontra krime Organizadu Transnasionál no aprova mos lei kona-ba kooperasaun Judisiária Internasional iha matéria penál no lei kona-ba protesaun ba testemuña sira”, Carmelita Moniz ko’alia iha intervensaun Konferénsia Internasionál Kompromisu Parlamentu Kombate Korrupsaun ne’ebé realiza hosi PN liu husi Komisaun A iha salaun nobre Ministériu Negosiu Estranjeiru, Kinta, (2/2).

Nu’udar reprejentante povu, reafirma determinasaun atu kontinua serve povu hanesan konstrutora aliserse ba domin, estabilidade, seguransa no bele garante normalidade esforsu  sira ba dezenvolvimentu hodi hadi’a kualidade vida Timor-oan tomak nian.

“Hafoin povu Timoroan ka’er nia destinu iha nia liman rasik, no hetan ukun rasik-án, povu no estadu agora dadauk iha faze harii no haforsa hela estadu soberanu”, Deputada Carmelita tenik.

Nia hatutan, ida ne’e nu’udar prosesu istóriku, problema oin-oin mosu, maibé ita nia kapasidade rezisténsia sempre ajuda atu fila hikas ba dalan loos.

Konstituisaun Repúbliku Demokrátika Timor-Leste (RDTL) konsagra maioria polítika atu prevene korrupsaun iha domíniu rezerva lei nian, inklui mós nu’udar rezerva relativa kompeténsia lejislativa PN nian.

“Ida ne’e tanba maioria kazu, medidas hirak ne’ebé konfigura ou bele konfigura hanesan kompressaun ida ba direitu, liberdade no garantia fundamentais sidadaun sira nian”, katak tan.

Intervensaun ne’e, Carmelita mos hatutan, governu ho autorizasaun lejislativa ne’ebé PN fó, bele destaka krime ne’ebé preve iha kódiku penál hanesan tráfiku influénsia, administrasaun denoza, administrasaun neglijente, subornu, prevarikasaun majistradu nian ka funsionáriu, prevarikasaun advogadu ka defensór públiku, favoresimentu pessoál, korupsaun passiva ba atu ilísitu, korupsaun ativa, pekulau uzu nian, abuzu poder, empregu abuzivu forsa públiku, partisipasaun ekonómia iha negósiu, fraude fiskál no administrasaun irregular verbas públikas.

Nu’udar politika sira seluk ne’ebé mak estadu foti liu husi PN hodi prevene no halakon korupsaun mak, tinan 2009 atraves lei no 8/2009 15 Jullu, PN kria Komisaun Anti Korupsaun. (jornalista: Julia Chatarina; editora: Rita Almeida)

Sem comentários: