terça-feira, 7 de março de 2017

Fatuk Mutin, "eis-padre revolusionáriu" ne'ebé hakarak sai nu'udar Prezidente

Artigu hakerek hosi António Sampaio

Boina metan ho fitan douradu ida ne'ebé Fatuk Mutin hatudu iha ain-tuur fó hatudu sinal revolusionáriu ba "kuaze padre" ne'ebé troka ona formasaun relijiozu ho polítika no agora hakarak sai nu'udar "prezidente ida ba povu" timoroan.

"Ami hetan formasaun iha aspetu rua ne'e: relijiaun ho polítika. Iha tempu ne'ebá eskolla maka sai padre tanba igreja katólika hanesan defensór úniku povu nian. Sai padre sai nu'udar defensor povu nian, hanesan sai polítiku", explika hosi António Maher Lopes, (ne'ebé koñesidu ho naran Fatuk Mutin), iha entrevista ida ba Lusa.

António Maher Lopes - (hanesan kandidatu ida hosi kandidatu na'in ualu ba eleisaun prezidensial sira iha loron 20 Marsu iha Timor-Leste no hanesan ida dahuluk iha boletin votu nian) - pasa hosi formasaun maioria relijiozu ba knaar ativista nian no hafoin formador polítiku nian.

"Relijiaun katóliku hanorin buat barak mai ami, ba formasaun integral no humanu hosi povu ne'e nian. No loos duni katak ne'e hanesan baze fundamental sira, ne'ebé iha relasaun besik liu ho ami nia tradisaun. No ne'ebé kria koezaun entre ema ida no instituisaun sira ne'ebé harii no estabelese iha povu nia leet. Ne'e hanesan baze fundamental sira ne'ebé sai hanesan baze ba konstrusaun Estadu nian", nia explika.

Hatete katak "eis-padre revolusionáriu" ida ne'ebé hakarak ajuda halo "revolusaun mental ida, adekuadu ba formasaun hosi sosiedade justu no fraternu ida". Revolusaun ida lahó raan, ho dame, "ne'ebé povu senti livre" maibé lahó funu no arma sira tanba ne'e "laiha sentidu ona" no ema timoroan sira "baruk ona".

Hafoin hakotu sekundáriu iha Semináriu Menor Nossa Senhora de Fátima iha Díli no hosi Externato de São José nia kontinua estudu sira iha semináriu diosezanu ida no iha Institutu Superior Filozofia no Teolojia Widya Sasana, iha Java, iha Indonézia: "hakarak ba Portugal, maibé laiha posibilidade".

Hafoin masakre Santa Cruz, iha 12 Novembru 1991, nia hamutuk ho grupu ida estudante sira nian no liutiha semana ida organiza manifestasaun dahuluk hasoru Indonézia iha Jakarta. "Hamutuk ema na'in 72. Na'in 70 ema kaer. Na'in rua konsege halai. Ha'u polísia kaer iha Jakarta no tama iha kadeia to'o fulan-Marsu 1992. No bainhira ha'u sai, ha'u la husik prosesu ne'ebé ha'u halo ona parte", nia hanoin hikas.

Nia ko'alia ho Lusa iha sede kampaña nian, besik tebes iha Katedral Díli nian, ne'ebé grupu ida joven voluntáriu sira prepara material kampaña nian: kartaz balun, autokolante sira no folletu ida ho biografia no manifestu polítiku nian.

Liberta povu, harii asembleia popular ida no hametin estadu partisipativu hanesan baze sira hosi diskursu polítiku ida ne'ebé hakarak halakon korupsaun no nepotizmu, luta hasoru "rejimi kapitalista króniku" no hakotu ho koperasaun hosi ajénsia internasional sira nian.

Hahú independénsia, tinan 2002, dedika nafatin ba vida polítika, haleu fatin oioin iha nasaun "hodi hakbesik ba povu hodi fó formasaun polítika no serbisu", nia hatete katak nia serbisu ona iha formasaun sidadania nian "iha perspetivu hodi liberta povu".

"Presiza tanba povu la'ós hanesan bibi ida. Hanesan ema ida ne'ebé tenki eduka, explika sidadania no direitu síviku. Tenki envolve povu iha prosesu demokrátiku", nia afirma.

"Hanesan festa demokrasia nian maibé ami hakarak atu festa ne'e hanesan moris, atu povu hatudu supremasia hosi kbiit nian. Se la'e, povu hanesan de'it bibi ida ne'ebé la'o tuir bibi-atan. Atu povu sai hanesan sujeitu hosi prosesu ne'e no hatudu kbiit loloos ne'ebé delega ba nia líder sira. Atu líder sira labele senti hanesan ema-boot. Ita la'ós ema ida, povu tenki hetan respeitu", nia insisti.

Nia deklara aan hanesan "servidor, orientador no povu nia mata-dalan" no iha empeñu hodi eduka ba "sentidu Nasaun no Estadu nian", Fatuk Mutin konsidera katak xefe Estadu foun tenki hanesan ema ida ne'ebé envolve ema timoroan sira iha nasaun nia dezenvolvimentu.

Prezidente dahuluk hafoin independénsia, Xanana Gusmão, halo ona "ekilíbriu polítiku", no sai hanesan figura interior ida ho Governu ida "ne'ebé lidera hos ema sira hosi liur".

Nia susesor, José Ramos-Horta, "tau Timor-Leste iha mundu hamriik hanesan ho nasaun sira seluk" no atual xefe Estadu, Taur Matan Ruak, hakarak "hakbesik liután ba povu, lori Estadu ba baze sosiedade nian".

"Bainhira ha'u sai nu'udar prezidente ha'u sei iha baze fundamental tolu ne'e hodi insentiva, harii sentidu estadu nian, envolve povu hodi partisipa maka'as iha prosesu konstrusaun Estadu nian", nia explika.

Kompromisu ida "hodi liberta povu" no "liberta konsiénsia ne'ebé hetan estraga hosi nakukun intelektual, hosi nakukun estrutural ne'ebé sei iha" maibé nia konsidera katak igreja bele sai hanesan parseiru di'ak ida ba formasaun nian.

Fatuk Mutin deklara nu'udar kandidatu independente maibé konfirma apoiu hosi Partidu Sosialista Timor nian (PST), forsa polítiku ne'ebé nia harii no hanesan mós membru "la ativu", no mós hosi Movimentu Libertasaun Popular Povu Maubere nian (MLPPM).

No explika katak iha baze apoiu nian iha Ainaro, ne'ebé hanesan nia aman nia rain, no iha Díli, ne'ebé hanesan nia inan nia fatin moris no hanesan fatin ne'ebé ema hotu koñese nian "hahú hosi ki'ik to'o envolvimentu iha prosesu luta nian" no to'o loron ohin.

Iha relasaun "de facto" ho feto portugeza ida, Fatuk Mutin hatete katak sira seidauk kaben tanba "sé maka kaben hakarak uma" no ne'e seidauk iha posibilidade.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: