terça-feira, 7 de março de 2017

Lu-Olo promete katak badatoluk ne’e di’ak liu

Francisco Guterres Lu-Olo konfiante katak iha deit rua laiha tolu ne’ebé iha loron  20 fulan-marsu oin mai sei manán  eleisaun prezidensiál timoroan ba primeira volta, tanba hetan  apoiu hosi partidu boot rua nasaun nian.

"Ha’u  hetan  apoiu liu duké  tinan lima liubá. Iha tempu ne’ebé  situasaun seidauk hakmatek, ho  kandidatura atuál Prezidente Repúblika, ne’ebé sai hosi  forsa armada", nia esplika iha entrevista ba  Lusa.

"Hanesan figura rua resisténsia nian no to’o mosu tensaun. No sé maka la’o hamutuk ho ami iha funu lahatene sé maka sira hakarak vota ", nia refere.

Tinan lima hafoin apoiante maibé moos adversáriu sira admite katak ne’e hanesan tinan  Lu-Olo, hafoin tentativu  falladu rua, iha 2007 no 2012, ne’ebé  sempre manán iha primeira volta no ikus mai lakon iha segunda volta.
Iha 2007 alkansa 28% hosi votu iha  primeira volta maibé ikus mai lakon ho José-Ramos Horta iha  segunda no hafoin tinan lima manán tan iha  primeira no lakon iha segunda, dala ida ne’e ho Taur Matan Ruak.

Agora, nia esplika, buat hotu lahanesan ona, tantu hosi númeru militante ne’ebé  garante katak Fretilin (Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente) rejista ona - " besik ema rihun  290 " ( ho universu eleitor rihun 750) -  hanesan ho apoiu Xanana Gusmão no  Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT). Iha  2012 partidu rua, hamutuk, hetan kuaze 67% hosi votu sira.

"Partidu CNRT no  partidu kiik sira seluk  apoia ha’u, veteranu sira moos hahú  movimenta ona, koa’lia kona-ba ha’u nia kandidatura  no tanba ne’e hanoin katak  bele hetan  vitória. Ha’u  konfiante  ba iha dadus ne’ebé iha ", nia haktuir.

Prezidente Assembleia Konstituinte  no Parlamentu Nasional - períodu ne’ebé kompleta ninia kursu direitu - Lu-Olo, tinan 62, ativu iha luta kontra okupasaun indonézia dezde 1975, tantu iha  estrutura lideransa Fretilin hanesan moos  integradu iha Falintil, liman-kroat  resisténsia nian.

Iha  konversa molok  kampaña, nia rejeita katak sai hanesan kandidatu ho jerasaun tuan maibé, moos,  konsidera katak jerasaun tuan sira lanesessáriu hotu ona ba nasaun.

"Jerasaun foun  tenki hahú afirma kada liután, maibé ne’e lasignifika katak jerasaun foun  nega oportunidade  ba jerasaun tuan sira", nia defende.

Timor-Leste, nia afirma, sei harii hela ninia Estadu no prosesu ne’e " jerasaun tuan sei iha papel importante tebes", liliu iha sirkunstánsia hanesan  agora, hatete, líder istóriku sira" unidu ona" no kompremetidu atu "garante dame  no  estabilidade no dezenvolve nasaun".

Ema ida ne’ebé entrega kilat ne’ebé nia luta kontra indonéziu  26 novembru 2000, afirma katak buka  konsensu kontinua sai " solusaun di’ka ba Timor-Leste" ne’ebé, afirma, seidauk iha kondisaun ba demokrasia ida klássika ne’ebé halo ema hotu tenki serbisu hamutuk  hodi buka solusaun.

"Diálogu beibeik atu buka konsensu importante tebes ba ba nasaun ne’e. Demokrasia dala barak fahe ita tanba nein ema hotu hatene ssume valór demokrasia nia", nia  esplika. "Agora importante liu maka tau-hamutuk iha nia vontade  hodi kontinua harii  estadu direitu no dezenvolve nasaun no hafoin ,ba tinan 10 ka 20, situasaun muda no jerasaun seluk  tenta koloka  no kompreende  signifikadu hosi demokrasia iha ninia tempu rasik", nia afirma.

Konsidera katak " la normál" tensaun ne’ebé mosu iha tinan hirak ikus ne’e  entre órgaun soberania timoroan, Lu-Olo hatete katak prezidente na’in tolu  dezde restaurasaun independénsia (Xanana Gusmão, José Ramos-Horta no Taur Matan Ruak) sira hotu hanesan ninia kompañeiru luta nian.

Hothotu iha nia maneira atu ukun diferente, nia haktuir, maibé sé maka assume funsaun ne’e "labele hala’o deit poder polítiku ho ninia karakter rasik" tanba iha  regra atu respeita.

No  garante kontráriu ho Xanana Gusmão no kuaze atu hanesan ho Taur Matan, Ruak, lapresiza sai  Prezidénsia no hanoisn atu  kria partidu polítiku ida.

"Xanana Gusmão kria ninia  partidu. Só Ramos-Horta maka lahanoisn kria ninia partidu. Ita rona ona katak atuál PR moos sei iha atu konkorre hanesan kandidatu ba primeiru-ministru", nia esplika.

"Ha’u lapresiza kria ha’u nia partidu ida. Ha’u iha tiha ona ha’u nia maka Fretilin. No lahanoin atu kria partidu iha  palásiu prezidensiál", nia refere.

Lu-Olo esplika katak  sei foka ninia mensajen kampaña atu esplika ba populasaun sei sai " Prezidente hothotu no ba ema hotu ", komprometidu atu  "assegura dame  no estabilidade no dezenvolve nasaun, hamutuk  ho  órgaun soberania sira seluk".

"No ha’u hatete moos katak respeita kompeténsia órgaun soberaniasira seluk no kumpri ha’u nia funsaun tuir konstituisaun", nia afirma, no esplika katak husu atu hakmatek no labele iha  violénsia.

"Ha’u hakarak Prezidente ida loos, primeiru-ministru ida kompetente no Parlamentu Nasionál ida buka diálogu permanente no konsensu hodi bele lori nasaun ne’e ba oin ", nia refere.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: