quinta-feira, 6 de abril de 2017

RELATORIU OBSERVASAUN BA ELEISAUN PRESIDENZIÁL 2017

La’o Hamutuk
Institutu Timor-Leste ba Monitor no Analiza Dezenvolvimentu
Rua D. Alberto Ricardo, Bebora, Dili, Timor-Leste
Tel: +670-3321040 or +670-77234330 (mobile) email: laohamutuk@gmail.com 

Dili, 03 April 2017

Bodik ba:

Exelénsia  Diretór Jerál Secretariado Técnico de Administração Eleitoral (STAE) Sr. Dr. Acilino Manuel Branco

Exelénsia Prezidente Comissão Nacional de Eleições (CNE   Sr. Dr. Alcino de Araújo Barris

Assuntu:

RELATÓRIU OBSERVASAUN BA ELEISAUN PREZIDENSIÁL

PERIODU 2017-2022

La’o Hamutuk kongratula instituisaun estadu sira, liu-liu Secretariado Técnico de Administração Eleitoral (STAE) no Comissão Nacional de Eleições (CNE) ne’ebé organiza ona eleisaun prezidensiál ba periodu 2017-2022ho susesu.

Iha eleisaun prezidensiál tinan ida ne’e, La’o Hamutuk hetan kredensiál husi STAE hodi halo observasaun ba prosesu sira eleisaun nian. La’o Hamutuk akompaña prosesu kampaña nian no mós halo observasaun ba sentru votasaun16 iha Dili no distritu durante prosesu votasaun nian. Relatóriu ida ne’e haktuir rezultadu observasaun La’o Hamutuk (LH) nian no rekomendasaun balun atu hadi’ak liu tan eleisaun sira ne'ebé sei hala’o iha futuru.

Observasaun durante kampaña eleitorál

La’o Hamutuk akompaña prosesu kampaña sira, partisipa iha kampaña/komísiu balun, akompaña diskusaun públiku ne’ebé ekipa susesu balu organiza no akompaña notísia sira ne’ebé jornalista sira halo liu husi media oin-oin. Nune’e, ami nia observasaun hatudu frakeza balu hanesan tuir mai ne’e:

Falta kompriensaun kona-ba kompeténsia Prezidente Repúblika.  Ami nota katak kandidatu balu de’it mak halo kampaña no promesa ba eleitor sira tuir knar konstitusional ne’ebé atribui ba Prezidente Repúblika, maibé kandidatu seluk hato’o ba votante sira promesa barak ne’ebé la’ós sai Prezidente Repúblika nia kompeténsia. Nudár ezemplu; kandidatu balun ko’alia kona-ba revizaun ba konstituisaun, knar ida ne’e Parlamentu nasionál nia, kandidatu balun promesa, sei fó direitu  rai bá sidadaun sira, ida ne’ebé Governu mak ezekuta programa sira tuir lei.

Tempu kampaña badak demais. Ami nota katak semana rua ne'ebé aloka ba kandidatu sira atu halo kampaña la nato’on ka badak liu atu atinje ninia objetivu. Tanba tempu limitadu, kandidatu sira laiha espasu barak atu ko’alia ba ema barak liu tan no votante sira la iha tempu atu bele konfirma buat ne’ebé sei konfunde hela. Kandidatu sira buka atu halo tuir tarjetu tempu ne’ebé determinadu no ladún foka ba asuntu importante sira ne’ebé tenke lori ba eleitor ka populasaun sira atu komprende antes deside sira nia votu.

Falta diskursu kle’an kona-ba asuntu sira. Ami nota katak durante kampaña eleitorál iha de’it mak diskursu husi kandidatu no nia ekipa susesu sira. La’o Hamutuk prodús broxura ne'ebé inklui pergunta xave ba kandidatu prezidente sira no fahe ba públiku maibé ami la haree ema uza ba halo pergunta ka husu konfirmasaun ruma ba kandidatu sira, tanba laiha espasu ba sira atu halo pergunta. La’o Hamutuk mós fahe pergunta ba kandidatu sira atu resposta, maibé kandidatu Sra. Maria Angela Freitas de’it mak fó resposta ho hakerek.

Hodi fasilita informasaun ba votante sira, La’o Hamutuk organiza programa Televizaun iha Televizaun Edukasaun (TVE) ho tópiku kadeira I iha RDTL. La’o Hamutuk husu pergunta esensiál sira liga ho knar Prezidente Repúblika nian hodi kada kandidatu prezidensiál bele esplika sira nia vizaun, misaun no planu ba polítika sira. Ami apresia kandidatu na’in hitu ne'ebé partisipa iha programa ne’e hodi esplika kle’an liu sira nia vizaun, misaun no prioridade sira ba komunidade Timor-Leste. Husi entrevista iha televizaun ne’e La’o Hamutuk fahe video iha internet no halo transkrisaun no habelar liu hosi La’o Hamutuk nia website atu públiku bele asesu.Maske nune’e, ami sei lamenta katak la iha forum seluk barak hodi populasaun liu-liu votante sira bele hakle’an pozisaun kandidatu ida-idak nian ba asuntu xave sira. LH mós halo programa Radio husi kandidatu sira nia ko’alia liu husi gravasaun, ami fahe ona ba radio komunidade sira hodi loke hnune’e rona na’in ka sidadaun sira bele tuir.

Ami apresia inisiativa ne’ebé CNE halo hodi halibur kandidatu sira, nune’e halo “debate” hodi públiku bele akompaña, infelizmente, programa ne’ebé RTTL mak halo tranzmisaun direta ida ne’e la refleta debate ideal maibé nudár eventu konfirmasaun ka resposta ba pergunta sira mai husi moderador sira. Ami nota katak tempu ba programa ne’e limitadu tebes no kandidatu sira mós la uza másimu tempu uitoan ne’ebé iha hodi transmite sira nia programa Polítika xave ba votante sira.

Observasaun durante periodu votasaun

Prosesu votasaun la’o ho hakmatek tuir regulamentu sira. Tuir observasaun La’o Hamutuk iha fatin votasaun ne'ebé lista iha kraik, laiha violasaun husi ofisiál STAE no CNE no laiha perturbasaun ruma maske sentru votasaun barak mak iha area rural ho konsentrasaun populasaun aas tebes. Polísia sira mós lokaliza iha distánsia ne’ebé lei hatete, hodi fó seguransa ba prosesu ne’e. Antes eleisaun iha deklarasaun konjunta husi komandu F-FDTL no PNTL atu halo servisu hamutuk iha eleisaun maibé ami la nota prezensa F-FDTL nian iha sentru votasaun sira. Maske iha konfuzaun ki’ik balu ne’ebé ofisiál STAE sira halo, ne’e ami haree erru sira-ne’e liga ho esperiénsia limitadu ba organiza eleisaun (Ofisiál eleitorál sira iha sentru votasaun), maibé jerálmente votasaun la’o di’ak ate finaliza kontajen votu no transporte urna sira ba apuramentu distritál. 

Observasaun ba seguransa iha eleisaun prezidensiál

PNTL no FDTL iha knaar atu asegura seguransa iha eleisaun prezidensiál. Ami observa katak iha konferénsia imprensa ida ne’ebé instituisaun rua ne’e realiza antes eleisaun,Komandu F-FDTL hateten sei halo intervensaun no reprime ka bele uza forsa kuandu nesesáriu, liafuan maka’as ba públiku ida ne’e, sei fó dalan ba soldadu sira viola ema nia direitu kuandu iha situasaun konfuzaun balun. Maske durante prosesu eleisaun prezidensiál laiha aktu violasaun ruma depois deklarasaun ne’e, maibé afirmasaun hanesan ne’e la promove liberdade no direitus umanus sidadaun sira nian iha prosesu demokrátiku, no bele hatún populasaun sira nia motivasaun no liberdade hodi ba partisipa iha komísiu/kampaña kandidatu sira nian hodi rona programa polítika husi kada kandidatu.

Observadór La’o Hamutuk nian hato’o parabéns ba PNTL no F-FDTL ne’ebé ami haree hala’o sira-nia servisu ho profesionalidade durante prosesu eleisaun prezidensiál.

Partisipasaun

Tuir lei katak votante sira só bele vota iha suku ne'ebé lista iha sira nia kartaun eleitorál, lei ida ne’e fó impaktu negativu ba partisipasaun populasaun sira, liu-liu estudante, negosiante, no ema seluk ne’ebé hela iha Dili maibé nia kartaun eleitorál husi distritu seluk. Ba sira balu, laiha tempu ka osan atu fila ba sira nia fatin votasaun, no nune’e sira labele hala’o sira nia direitu atu vota. Ami hanoin katak ida ne’e sai kauza ida ba persentajen aas númeru votante rejistradus ne'ebé la vota, ne'ebé tuir relatóriu provizóriu CNE nian, to’o 28.84% (ema na’in-214,337).

Konkluzaun no Rekomendasaun

La’o Hamutuk apresia servisu STAE no CNE nian ne’ebé organiza eleisaun prezidensiál ida ne’e ho susesu. Ami hanoin katak Timoroan hotu tenke orgullu tanba ida nee primeira vez Timoroan rasik organiza nia eleisaun sein ajuda husi Nasoins Unidas, no la’o ho di’ak tebes.

Atu hadi’ak liu eleisaun iha futuru, La’o Hamutuk hato’o rekomendasaun balu ba STAE no CNE hanesan tuirmai nee:

Reforsa liután edukasaun votante ka edukasaun sívika ba sidadaun sira, nune’e ema bele senseblizadu ho importánsia husi eleisaun sira hodi hamenus númeru ema la vota no mós hasa’e kualidade eleisaun nian.

Haforsa komunikasaun ho kandidatu no ekipa susesu kada kandidatu sira nune’e, bele evita manipulasaun ka promesa ne'ebé la tuir kompeténsia prezidensiál ba populasaun sira.

Fó tempu barak liu tán ba kampaña eleitorál hodi fó oportunidade ba kandidatu sira bele hato’o sira nia vizaun no misaun sira ho kle’an liu, no públiku hetan oportunidade nato’on atu halo klarifikasaun di’ak liu ba kandidatu sira.

Kria regulamentu ka mekanizmu ne'ebé bele fasilita votante sira, la presiza fila ba sira nia suku iha distritu atu vota. Polítika sira kona-ba eleisaun tenke halo fasil sidadaun sira atu hala’o sira nia direitu, la’ós sai fali obstákulu ba sira.

 Ami apresia ba progresu ne’ebé STAE no CNE iha, liu-liu estabelese sentru votasaun iha sidade tolu iha rai li’ur, ami rekomenda ba Governu no órgaun eleitorál sira atu halo estudu apropriadu liu tan no aplika sistema fasil ba sidadaun sira iha ne’ebé de’it bele fó sira nia votu. 

Kontinua hasa’e kapasidade ba ofisiál sira ne’ebé kontrola no fasilita eleisaun atu nune’e iha koñesimentu kle’an ba sistema sira hanesan kontajen votu nian no oinsá koordena hodi lori kompriensaun ba fiskais no observadór sira kuandu mosu reklamasaun.

Fó hanoin ba Komandu F-FDTL no PNTL atu evita deklarasaun sira ne’ebé la respeita direitus umanus no liberdade ema nia. Ami fiar katak dalan di’ak liu hasoru asaun sira ne'ebé kontra lei maka prosesu justisa tuir lei ne'ebé iha, duke promove solusaun militaristiku.

Sentru votasaun ne'ebé La’o Hamutuk observa:

Sentru votasaun E.P. Sagadate
Sede Suku Atelari
Sede Suku Lavateri
E.B.F Fatuhada
E. B. No.1 Faról
Sede Suku Kampung Alor
Sede Suku Tibar
E.P. Railaku Vila
Sentru de ensinu trei. Shallom
E. P. No. 05 Aituri laran
E. P. S. 30 de Agostu
Sede Suku Seloi Craik
E.P.S. No. 4 Bairo Pite
E.B.F. Bebonuk
Eskola Shalom, Bebonuk
E.P. B.F No.3 Tuana laran

Observadór:

Juvinal Dias
Celestino Gusmão Pereira
Niall Almond  
Mariano Ferreira
Pelagio Doutel
Maximus Tahu
Pamela Sexton
Marta da Silva
Ricarda Martins
Martinha Fernandes

Celestino Gusmão Pereira - Koordenadór La’o Hamutuk

Sem comentários: