sexta-feira, 29 de janeiro de 2016

Programa apoiu ba komunikasaun sosiál timor-oan nian hetan ona formandu 150 durante tinan haat


Programa apoiu ba komunikasau sosiál iha Timor-Leste, ne’ebé dezenvolve hosi koperasaun delegada Uniaun Europeia iha Portugal, termina ona ohin hafoin tinan haat forma ona ema 150 nomós hala’o projetu oioin hodi hametin setór refere. 

Iha tinan haat nia-laran, formandu 150 maka tuir ona formasaun ho lian portugés, hakerek jornalístika no jornalismu televizaun, no seluk-seluk tan durante oras 2.500, tuir dadus ne’ebé fó sai ohin iha Dili, durante serimónia enseramentu ba programa ne’e.

Hala’o ona asaun formasaun tékniku-profesionál 12 espesializada ba formandu 140 iha Dili, ‘workshop’ rua kona-ba interasaun ho meiu komunikasaun nomós formasaun ba iha Lusa TV, SIC no RTP, hanesan área seluk ne’ebé inklui iha asaun formasaun ne’e nian.

Programa ne’e mos entrega ona bibilioteka espesializada kona-ba komunikasaun sosiál ho livru 735 ba Universidade Nasionál Timor Lorosa’e, halo interkámbiu ba semester ida entre estudante hosi entidade refere ho Universidade Katólika portugeza nomós halo kontaktu ho entidade hosi ensinu seluk iha Portugal.

Alénde ne’e, fó apoia hodi organiza fatin arkivu nian ida ho ekipa téknika espesializada ba arkivu Rádio no Televizaun Timor-Leste, liu hosi entrega sistema kompletu kona-ba dijitalizasaun audivizuál.

Iha parte seluk, iha mos programa apoiu ba preparasaun lei komunikasaun sosiál nomós estatutu hosi Konsellu Imprensa no hala’o enkontru nasionál no nasionál oioin ba iha área hanesan radio komunitária ho ajénsia notísia.

Sylvie Tabesse, responsável ba misaun hosi Uniaun Europeia (UE) iha Timor-Leste, haktuir hikas kona-ba asesu informasaun maka sai hanesan “komponente importante hosi estratéjia dezenvolvimentu ekonómika no demokrátika” liu hosi “liberdade imprensa hodi hamenus risku ba abuzu poder”.

“Meiu komunikasaun sosiál kontinua fahe informasaun ne’ebé di’ak ba ita, loke odamatan ba debate públiku no promove transparénsia, nomós fó kontribuisaun ba progresu ekonómika ho sosiál”, dehan.

“Ho papel importante ida maka kria responsabilidade bot: meiu komunikasaun sosiál hothotu tenke hala’o serbisu ho étika no responsável”, hatutan tan.

Nélio Isaac, sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál Timor-Leste nian mos ko’alia kona-ba papel hosi meiu komunikasaun sosiál, hodi hametin demokrasia timor-oan nian.

Iha ninia intervensaun, nia hatutan kona-ba Governu ninia esforsu hodi apoia komunikasaun sosiál, inklui liu hosi lei regulasaun ba setór refere no dehan tan katak formasaun téknika, formasaun iha lian portugés no aspetu seluk kontinua importante hodi hametin setór komunikasaun sosiál.

Isaac agradese ba apoiu hosi Institutu Camões, Portugal no hosi Uniaun Europeia, nune’e mos ba tékniku sira ne’ebé halo parte ba iha programa durante tinan hirak ikus ne’e.

Hahú iha 2012, inisiativa ne’e halo parte ba iha Programa Apoiu ba Governasaun Demokrátika Timor-Leste nian, hanesan área justisa, ne’ebé dezenvolve daudaun liu hosi modelu koperasaun delegada hosi Uniaun Europeia iha Portugal, liu-liu ba iha Institutu Camões.

Atividade hirak ne’e foka liu ba kampo asaun lima: apoiu halo lei kona-ba regulasaun setór komunikasaun sosiál iha rai-laran, prepara mekanismu autoregulasaun hosi atividade jornalístika, formasaun ba iha área jornalista nomós profesionál hosi meiu komunikasaun sosiál, produsaun no halo kampaña informasaun públika kona-ba instituisaun sira-ninia papel kona-ba sistema demokrátika no implementasaun hosi sistema dijitalizasaun arkivu audivizuál ba iha Rádio no Televizaun Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: