terça-feira, 24 de maio de 2016

Ministru luzófona sira halo debate kona-ba planu asaun ba setór edukativu iha Dili


Planu asaun foun ba setór edukativu, ne’ebé ministru luzófonu sira sei approve ohin iha Dili, sei permite fó dinamizmu no artikulasaun ba kooperasaun iha setór ne’e iha CPLP, hatete ohin ministru Edukasaun timoroan, António da Conceição. 

António da Conceição, ministru Estadu, Koordenadór Asuntu Sosiál no ministru Edukasaun, ko’alia iha inísiu IX Reuniaun Ministru sira Edukasaun CPLP nian, iha ne’ebé sei debate kona-ba instrument hodi implementa planu estratéjiu ba setór edukativu.

"Aprova ona Planu Estratéjiku, to’o ona tempu atu diskute ba proposta Planu Asaun, maka konsta ona inisiativa, ne’ebé lori, durante tinan rua 2016-2018, benefísiu konkretu ba ita nia populasaun, no liliu, ba ita nia komunidade edukativa", nia hatete.

António da Conceição, afirma katak objetivu kada Estadu membru bele "dezenvolve proposta projetu kooperasaun multilaterál ne’ebé responde ho forma efetivu ba dezafiu no nesessidade ne’ebé konstante" iha planu nasionál.

"Kada nasaun ida iha realidade lahanesan tuir dezenvolvimento estadu iha sira nia sistema edukativu, tamba operasionalizasaun iha Planu Estratéjiku ne’ebé estimula kooperasaun foun ida, dinámiku, artikuladu no ho rezultadu ne’ebé ita hakarak", nia afirma.

Durante reuniaun ohin loron, delegasaun hirak ne’ebé halo parte sei analiza mos grau kumprimentu hosi deliberasaun reuniaun ministeriál uluk iha Luanda (iha Luanda, 2012, iha Maputu, 2014, no reuniaun estraordinária Dili, tinan 2015).

Pinda Simão, ministru Edukasaun Angola iha serimónia abertura ko’alia kona-ba importánsia hosi “edukasaun hanesan fatór dezenvolvimentu, fatór mudansa ba populasaun luzófona ninia moris”.

Enkontru iha Dili sei avansa mos ho importánsia hosi planu asaun ba domíniu edukasaun “ne’ebé ajuda planifika koperasaun di’ak, fahe esperiénsia ba malu nomós potensialidade”, inklui dezenvolve edukasaun iha nasaun luzófona sia.

João Costa, sekretariadu edukasaun Portugak, haktuir hikas kona-ba importánsia estratéjika hosi edukasaun nu’udar “feramenta atu garante dezenvolvimentu ekonómika, koezaun sosiál, sosiedade ne’ebé justu no demokrasia ne’ebé sólidu liu".

Planu asaun hosi reuniaun ba loron ohin, sei ajuda atu hatan ba dezafiu hirak ne’ebé Estadu-membru sira sente iha matéria ne’e, hodi fahe esperiénsia ba malu, ho koñesimentu mútuo nomós hametin sistema edukativu nasionál.

Nia hatutan tan katak, iha kuadru ne’e importante liu maka lian portugés ho vetór tolu seluk hosi ninia fortalesimentu, formasaun, kapasitasaun nomós kualidade.

Tito Mba Ada, rreprezentante permanente hosi Guiné Ekuatoriál ba CPLP, aproveita ninia intervensaun hodi apela ba ba Estadu-membru seluk kona-ba programa espesiál hosi koperasaun téknika ba ensinu portugés iha sira-rain.

"Ami hakarak forma profesór ba lian portugés, ami hakarak hametin no hasa’e kualidade hosi ami-ninia profesór sira, ami hakarak bolsa estudu atu estudante hosi Guiné Ekuatoriál bele fahe troka esperiénsia iha nasaun seluk, Ami hakarak forma jornalista sira, diplomata sira, funsionáriu, no parlamentár sira", nia dehan.

"Ami adota dalen portugés hanesan lian ofisiál, ami hakarak integra ba planu asaun, maibé ami hakarak programa espesiál ida hodi hametin ensinu portugés", nia hatutan.

Olinto da Silva e Sousa Daio, ministru Edukasaun São Tomé e Príncipe, ko’alia kona-ba esforsu hosi sira rain ba setór edukativu nomós planu esratéjiku nasionál foun, liu-liu reforsu ba kapitál umanu.

“Ami hakarak investe hodi kria kondisaun espesialidade, ba iha pré-primária nomós ba formasaun profesór. Ami iha profesór sufisiente, maibé sira laiha formasaun pedagójika adekuada”, nia hateten.

“Ho parseria nomós koperasaun hosi nasaun membru sira ne’e maka ita bele metin liu tan ba iha kapasidade ne’e”, dehan.

Sorumutu iha Díli konta ho prezensa hosi delegasaun ministeriál Angola, Portugal, São Tomé e Príncipe ho Timor-Leste, inklui delegasaun téknika hosi Brazil, Kaboverde, Guiné Ekuatoriál no Mosambike.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: