quinta-feira, 23 de fevereiro de 2017

DEMOKRASIA IHA TL DIAK LIU IHA ASIA….!!!

Jornal Nacional Diário, editorial

Nasaun demokratiku, nasaun nebe ezisti mekanismu sistema governasaun baseia ba soberano ka poder povu nian , liu husi eleisaun demokratiku, libre, justo no  segredu. Nunee mos pilar ida importante mak prinsipiu poder politika nasaun nian, ezekutivu, yudikativu, lejislativu no Presidente Republika ba nasaun sira nebe adopta sistema governasaun semi prensidensial (Timor- Leste).

Orgaun soberano hat nee presiza no importante atu nunee bele kontrola malu hodi asegura prinispiu cheks and banlances. Demokrasia tuir matenek nain, Aristotele nudar buat ida konaba  governasaun ida nebe sublinha poder nee iha ema barak nia liman iha kontektu nee mak ‘povu’ . Ne’ebe ohin loron nee demokrasia sai ona modelu ida nebe uza iha nasaun hotu hotu iha mundo rai klaran.

Peskiza ida Internasional foin lalais nee hasai relatoriu konaba indeks demokrasia iha mundo tomak , iha peskiza nee hatudu demkorasia iha Timor  Leste  numero um iha Asia, ultra pasa tiha Indonesia no Filipina.

“Peskiza ida foin sai  kona ba indeks demokrasia iha Asia hateten katak, Timor Leste nia indeks demokrasia iha Asia ne’e, númeru 1,”. “Indonesia ho Filipina ita diak liu  iha nivel indeks demokrasia. Indeks sira seluk mós komesa iha mudansa ne’ebé mak di’ak, se ita kompara hanesan nasaun ida foin hamrik tinan 14,” dehan Aderito Hugo, publikasaun Jornal Nacional Diario edisaun 22/2/2017.

Lahatene sasukat saida mak peskizador indeks demokrasia  internasional nee halo konaba moris demokrasia iha Timor Leste? karik modelu ka sistema semi presidensial nebe Timor Leste opta? Ou eleisaun presidensial no parlamentares nebe durante nee lao iha Timor Leste nee demokratiku teb-tebes?. nee so indeks demokrasia internasional nee mak bele fo resposta diak liu.

Agora nudar, Estadu, Timor Leste senti orgulho posizaun indeks demokrasia nebe Timor Leste hetan tuir relatoriu, embora esiste violasaun direitus humanos husi instituisaun seguransa, li-liu Polisia Nasional Timor Leste iha terrenu.

Los duni katak Indonesia ho Filipina mak durante nee okupa melhor indeks demokrasia iha Asia maibe ba relatoriu tinan nee, Timor Leste mak melhor liu. Ba tempo ohin loron nee, Timor Leste hetan indeks demokrasia diak tamba esiste liberdade espresaun no liberdade imprensa nebe garantidu iha artigu 40 no 41, Konstituisaun Republika Demokratiku Timor Leste.

Agora Estadu, iha ambitu nee, governu labele senti orgulho maibe relatoiu nee konsidera hanesan dezafiu foun atu oinsa bele melhora diak liu tan demokrasia iha rai laran, li-liu eleisaun presidensial no parlamentar  nebe besik mai dadauk ona.

Karik eleisaun jeral nebe identiku ho festa demokrasia ba tinan nee lao naksalak, mak laiha razaun atu tinan oin mai Timor Leste kontinua okupa numeru primeiru indeks demokrasia iha Asia.

Se karik governu organiza eleisaun rua, presidensial no parlamentar nee lao diak, tuir nafatin prinsipiu demokrasia, mak Timor Leste kontinua merese ba relatoriu indeks demokrasia tinan oinan mai.

Ne’e akontese mak dalan ba Timor Leste atu adere ba ASEAN nakloke liu tan, eh membru ASEAN ho kontenti welcome Timor Leste tamba sai modelu demokrasia iha ASEAN, se lae, dalan ba adezaun sei dok no sei lori tempu naruk.*

Sem comentários: