quinta-feira, 9 de março de 2017

ONG timoroan hakarak investigasaun kriminal ba peska tubaraun iha bee timoroan nian

Organizasaun timoroan ne'ebé laós governu nian defende ona iha loron-kuarta ne'e investigasaun kriminal ida ba asaun ne'ebé halo hosi ró xinés hamutuk 15 ne'ebé halo operasaun legal iha bee sira nasaun nian maibé kaer, ho dalan ilegal, tubaraun, ne'ebé animal protejidu iha Timor-Leste, hamutuk tonelada 40 resin. 

Fundasaun Mahein (FM) konsidera katak elementu sira hosi Komisaun Antikorupsaun (CAC) no Polísia Sientífiku hosi Investigasaun Kriminal (PCIC) tenki hamutuk ho ekipa investigasaun ne'ebé Governu harii hafoin Lusa fó sai iha notísia, iha fulan-Fevereiru, kona-ba peska tubaraun ne'ebé halo hosi ró sira hosi empreza xineza Pingtan Marine Enterprise.

Iha komunikadu, FM defende mós kriasaun urjente ba Autoridade Marítimu Nasional ida ne'ebé hametin kontrolu hosi rekursu marítimu timoroan sira no ne'ebé serbisu investigasaun kriminal hosi polísia bele halo investigasaun regular sira iha área ne'e.

ONG konsidera mós katak Ministériu Agrikultura no Peska tenki dezenvolve polítika sira no fó apoiu nesesáriu hodi dezenvolve área peska no proteje rekursu marítimu sira" nasaun nian.

Aleinde refere ba kazu konkretu hosi peska ilegal tubaraun nian ne'ebé halo hosi ró xinés sira, FM hatudu preokupasaun ho atividade sira peska ilegal nian iha bee timoroan sira ne'ebé reprezenta iha tinan hirak ikus ne'e lakon hamutuk dolar millaun 200, kalkula hosi Governu.

FM haree katak "falta kapasidade Timor-Leste nian hodi hametin seguransa marítimu no proteje nia rekursu sira sai nafatin hanesan preokupasaun ba líder sira" hosi forsa defeza nian no polísia timoroan nian.

FM haree katak tentativa sira ne'ebé halo hodi rezolve problema "bele hamosu liután problema sira duké rezolve", inklui ho atribuisaun ba lisensa sira peska nian ba ró xinés sira ne'ebé halo operasaun iha bee Timor-Leste nian hahú hosi fulan-Novembru tinan liubá.

"Durante fulan tolu peska iha kosta súl Timor-Leste nian, empreza ne'e kaer ona ikan tonelada 416, inklui tubaraun tonelada 43,6. Ne'e maski sira hatene katak tubaraun hanesan animal protejidu ida iha Timor-Leste, nune'e indika hanesan predispozisaun ida hodi la halo tuir lei timoroan nian", konsidera hosi FM.

Iha fulan-Fevereiru nian rohan, ministru Agrikultura no Peska timoroan nian, Estanislau da Silva, garanti ona katak Governu sei investiga ró xinés hamutuk 15 ne'ebé halo hela operasaun iha Timor-Leste, haree fali kondisaun sira ba lisensa peska komersial sira nian no hametin kontrolu hosi rekursu marítimu nian.

"Ami monitoriza nia asaun no haree oinsá no to'o iha ne'ebé sira nia asaun. Governu hatene importánsia hosi rekursu tasi sira nian, ita halo parte hosi triángula ida biodiversidade nian no nune'e ami hakarak atu labele estraga. Ne'e hanesan rekursu úniku ida", afirma hosi Estanislau da Silva iha nia deklarasaun ba Lusa.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: