quinta-feira, 9 de março de 2017

Líder misaun Lusitânia Expresso nian ba Timor hatete katak "hetan tiha ona" objetivu

Responsável hosi misaun “Paz em Timor”, ne'ebé iha tinan 25 liubá tenta lori ativista sira ba Timor-Leste iha ‘ferryboat’ Lusitânia Expresso nia laran, konsidera katak objetivu hodi garanti atensaun mediátiku internasional ba kauza timoroan nian "hetan tiha ona".

"Projetu tomak hanoin ona hanesan asaun ida ho impaktu mediátiku", Rui Marques, ne'ebé diriji misaun “Paz em Timor”, ne'ebé lori ema kuza na'in 150 iha Lusitânia Expresso nia laran, hodi tau ai-funan sira iha rate Santa Cruz, iha Díli, ne'ebé tropa indonéziu sira oho ema na'in 200 resin iha fulan-Novembru 1991, ko'alia ba Lusa.

Iha loron 11 Marsu 1992, ró mariña sira funu nian hosi Indonézia bandu ‘ferryboat’ hodi labele kontinua ba diresaun Díli nian.

Momentu ne'e marka iha partisipante sira nia memória. Bainhira hahú dadeer loron 11, ró ida ne'ebé hakbesik ba Lusitânia Expresso hahú komunikasaun, hodi hatete: "Ne'e Papa Kilo Alfa India. Ró funu indonéziu nian. Imi agora iha bee teritorial sira indonéziu nian".

Ho jornalista, estudante no individualidade sira hamutuk atus resin, inklui eis-Prezidente portugés António Ramalho Eanes, iha ró laran, ró portugés ne'e fila ba Austrália, hafoin Rui Marques desidi katak hanesan dalan úniku hodi imajen sira blokeiu hosi mariña indonéziu bele fó sai iha nível internasional.

Ai-funan sira so'e ba tasi no liutiha tinan 29, membru balun misaun nian konsege kumpri ideia hosi inisiativu hodi fó homenajen ba vítima sira hosi masakre nian, iha Díli.

"Iha jestaun rigorozu ida hosi objetivu estratéjiku sira misaun nian no kuidadu maka'as ida hodi labele halo sala no hetan impaktu máximu ida", Rui Marques hatete iha entrevista ba Lusa.

Tuir antigu diretor misaun nian, inisiativu permiti ona "harii atensaun mediátiku maka'as" kona-ba Timor-Leste, hafoin "pontu importante" iha masakre Santa Cruz, iha Novembru 1991, no Marsu 1992, bainhira halo viajen.

"Problema sériu Timor nian, durante dékada rua, maka nonook mediátiku. Konsege fura nonook no nune'e hahú iha presaun internasional maka'as", nia hanoin hikas.

Kona-ba Lusitânia Expresso nian knaar iha akontesimentu sira ne'ebé lori ba independénsia Timor-Leste nian, iha 2002, Rui Marques afirma katak ró "la'ós hanesan protagonista istória nian", funsiona de'it hanesan "projetor ida, ne'ebé ajuda ona hatudu ba mundu saida maka terus no, liuliu, korajen hosi timoroan sira".

"Saida maka importante duni iha Timor-Leste nia istória maka ema timoroan sira, nia kapasidade extraordináriu hodi rezisti, ho korajen extraordináriu ida", nia subliña.

Kona-ba krítika sira ne'ebé hatete katak misaun tenki halo liután, obriga insidente ida ho tropa indonéziu sira, Rui Marques konsidera katak "hanesan fásil ko'alia liutiha 25".

Bainhira haree ona Timor, ‘ferryboat’ portugés hasoru konjuntu "ró sira ne'ebé aponta kañaun", aleinde helikópteru sira ne'ebé semo badak tebes. Bainhira hetan tiru, "demora minutu tolu hodi mout".

"Hanesan de'it injenuidade hanoin katak "ferry" ida, ho ró barak ne'ebé haleu nia, bele liu", nia hatete.

Liutiha tinan 25, hosi misaun Rui Marques felisita "jenerozidade, humildade no entrega extraordináriu" hosi jeneral Ramalho Eanes, ne'ebé sai nu'udar Prezidente Repúblika to'o tinan 1986.

"Nia fiar ona iha ema sira ne'ebé joven tebes, Fiar ona nia prestíjiu, nia moris. Hanesan membru ida disiplinadu tebes iha misaun", nia hanoin hikas.

Rui Marques, agora daudaun hanesan responsável ba Plataforma Apoiu ba Refujiadu sira, destaka "apoiu sekretu" ne'ebé Governu portugés, iha tempu ne'ebá xefia hosi Cavaco Silva, fó ba misaun, iha tempu hanesan halo negósiu ho Indonézia hodi hapara okupasaun iha Timor.

Iha tempu ne'ebá, nu'udar primeiru-ministru, misaun ne'e hanesan ona "kestaun nasional ida".

Nune'e ezekutivu, ho sekretáriu Estadu Juventude iha tempu ne'ebá, Nuno Ribeiro da Silva, hanesan interlokutor hosi ativista sira, ne'ebé selu viajen, to'o Darwin, iha Austrália, hosi ativista portugés no europeu sira ne'ebé konsentra tiha ona iha Lisboa.

Misaun "Paz em Timor" sei hanoin hikas iha Lisboa, iha loron-sábadu oinmai, iha serimónia ne'ebé sei hetan prezensa hosi antigu partisipante no apoiante sira, no hakarak lansa dezafiu ne'ebé sai hanesan kauza boot ne'ebé tenki motiva joven sira iha sékulu XXI.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: