quinta-feira, 9 de março de 2017

José Neves, eis-komisáriu antikorupsaun hosi "jerasaun kontinuidade nian"

Hakerek hosi António Sampaio

Eis-komisáriu antikorupsaun timoroan José Neves bele lakon iha votasaun prezidensial loron 20 Marsu maibé hatete katak manán iha opiniaun públiku, partisipa hodi hatudu katak sira ne'ebé joven sira tenki iha "korajen ho prontu" hodi luta ba nasaun.

"Korajen no Aplikasaun hanesan baze ne'ebé motiva ha'u hodi avansa. Tanba ema hotu ko'alia, kritika maibé laiha korajen. Juventude tomak tenki iha korajen no prontu hodi avansa ba pozisaun ruma iha Estadu no hodi serbí. Povu maka Estadu nia na'in no ami hetan eleitu hodi serbí povu", nia explika iha entrevista ba Lusa.

Kandidatu ida hosi kandidatu na'in ualu ne'ebé aprezenta ba votu no hanesan lian hosi jerasaun foun, José Neves, ne'ebé iha fulan-Juñu halo tinan 55, insisti katak tenki rekoñese no felisita asaun sira ne'ebé líder istóriku sira nasaun nian halo ona, maibé "hanesan importante no fundamental" atu jerasaun foun kaer responsabilidade sira.

Liuliu ho líder istóriku sira "sei iha saúde" no "bele transfere matenek, valor hosi lideransa no kapasidade" ba sira ne'ebé joven.

"Estadu iha moris naruk ida duké ita ema ida-idak. Ba líder ida, transfere valor lideransa nian hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk hanesan responsabilidade moral no polítika ida hodi hametin ezisténsia Estadu nian", nia explika.

"Jerasaun foun tenki kaer responsabilidade ne'e hodi bele motiva sira rasik hodi avansa ba pozisaun sira aas liu hosi estadu", nia hatutan.

Respeita líder katuas sira no ba asaun sira ne'ebé sira halo maibé agora hanesan tempu hosi "jerasaun kontinuadora nian", bele lori ba oin konsolidasaun Estadu nian ne'ebé hetan iha independénsia no hosi instituisaun soberanu tomak.

Nia konsidera katak objetivu maka poder tomak hosi Estadu serbisu hodi garanti soberani nasional no dezenvolvimentu ekonómiku ida ne'ebé permiti ba ema hotu "moris iha sosiedade ida ho baze iha justisa sosial", husik rekursu sira ba jerasaun foun sira.

Iha senáriu ne'e, xefe Estadu tenki "iha hahalok hanesan árbitru ida, moderador ida, unifikador ida no motivador ida ba governasaun di'ak" ne'ebé tulun hodi garanti atu "forsa tomak Estadu nian la'ó hodi hetan objetivu sira hosi Estadu nian".

Nia hatete katak nun'ee maka mosu tensaun sira ne'ebé mosu iha tinan hirak ikus ne'e entre órgaun sira soberania nian labele kontinua, ho Prezidente Repúblika iha knaar sentral ida "hodi unifika, komunika ho órgaun soberanu tomak".

"Sira hotu hanesan baze hosi estadu ida de'it. Prezidente la halo maibé observa, akompaña, komunika", nia hatete.

Komisáriu antigu hosi Komisaun Antikorupsaun (CAC), Neves konsidera "jeneralizasaun ne'ebé la justu" ba sosiedade timoroan nia hanoin katak ema hotu iha Governu no iha administrasaun públiku hanesan ema koruptu, maibé nia afirma katak falta korajen hodi buka tuir ema ne'ebé viola regra sira.

"Estadu iha mekanizmu sira. Agora falta maka korajen hodi hala'o, kaer mekanizmu sira ne'ebé iha ona. Ema ida-idak hanoin katak polítika maka halo, maibé la respeita mekanizmu sira ne'ebé iha, sistema ida ne'ebé iha ne'ebé hanesan di'ak ituan", nia afirma.

Mekanizmu balun sentra iha área judisial ne'ebé, nia rekoñese, katak iha dezafiu boot sira, maibé ne'ebé "Governu iha responsabilidade" liuliu kona-ba hametin kapasidade hosi juís no majistradu sira.

"Governu laiha razaun hodi kritika tanba kritika nia aan rasik. Formasaun hosi juís no majistradu sira hanesan kompeténsia hosi Governu", nia hatete.

"Saida maka Governu halo hodi bele halakon situasaun ne'e? Área justisa hanesan baze ida Estadu nian. Estadu iha baze haat, bainhira baze ida aat estadu hetan terus nune'e buat hotu tenki funsiona hodi apoia uma ida de'it ne'ebé maka Estadu", nia afirma.

Hanesan mós ho estratéjia promosaun lian portugés nian ne'ebé antigu seminarista ne'e insisti atu Governu halo liután, iha aumentu ba kapasidade profesor sira nian no mós hadi'a kondisaun sira ensinu nian.

Hanesan sira seluk ne'ebé konkore ba 20 Marsu, José Neves destaka mós nia knaar iha luta hasoru okupasaun indonéziu, liuliu iha momentu ne'ebé hafoin masakre Santa Cruz, iha 1991, no hasoru prizaun hosi grupu juvenil rezisténsia nian, Renetil, hodi ajuda ona kordenasaun hosi movimentu iha Indonézia.

Iha tempu ne'ebá, bainhira Fernando La Sama de Araújo ema kaer, José Neves kaer kargu nu'udar prezidente interinu hosi Komisaun Permanente Renetil nian, funsaun sira ne'ebé fó naran luta ba nia: "Samala Rua", La Sama daruak ne'ebé agora hanesan naran ba vitória hodi partisipa.

"Ha'u sei la lakon. Opiniaun públiku hanesan vitória ida, votu hanesan vitória seluk. Ema barak iha opiniaun públiku pozitivu kona-ba ha'u. Maibé sei la vota iha ha'u. Ha'u lakon votu maibé manán opiniaun públiku no tanba ne'e maka ha'u la lakon eleisaun ne'e", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: