quinta-feira, 9 de março de 2017

Ana Gomes lamenta tanba Lusitânia Expresso la hamosu insidente ho Indonézia

Antiga embaixadora iha Jakarta, Ana Gomes, konsidera katak misaun hosi ró Lusitânia Expresso, iha tinan 25 liubá, la konsege mobiliza atensaun internasional ba kauza timoroan nian, defende katak ativista sira karik tenki hamosu insidente ida ho Indonézia.

Iha loron 11 Marsu 1992, mariña indonéziu obriga ‘ferry-boat’ Lusitânia Expresso hodi avansa ba diresaun Timor-Leste nian, ne'ebé partisipante sira iha misaun “Paz em Timor” hakarak to'o hodi tau ai-funan iha rate Santa Cruz, hodi fó homenajen ba vítima na'in 200 resin hosi masakre ne'ebé halo hosi forsa indonéziu sira iha fulan-Novembru 1991.

Iha ró laran, iha ema na'in atus resin, inklui antigu prezidente portugés Ramalho Eanes, estudante hosi nasaun hamutuk 23, no jornalista portugés hamutuk na'in 25 no estranjeiru na'in 34.

Inisiativu, ne'ebé hanoin hikas hosi embaixadora portugeza iha Jakarta, "hanesan saudável no ajuda ona mobiliza sosiedade portugeza", maibé laiha impaktu iha fatin seluk iha mundu.

"Ha'u sei hanoin katak bele iha liu impaktu bainhira sira iha liu asaun", hatete hosi Ana Gomes ba Lusa.

"Maski ema indonéziu sira hakarak foti medida represivu, ne'e sei fó benefísiu ba kauza Timor nian. Hanesan susar ko'alia hanesan ne'e, maibé bainhira ita halo aventura hanesan ne'e, hanesan sadik to'o rohan", konsidera hosi antigu diplomate ne'e.

Atual eurodeputada fó hanoin katak kauza timoroan nian mobiliza ona opiniaun públika portugeza, hodi subliña katak Portugal iha "responsabilidade istóriku duplu" ida ba Timor-Leste.

Iha fatin seluk, hanesan antigu "poténsia kolonial, neglijente tebes" no tanba "komportamentu mizerável" ne'ebé mosu iha deskolonizasaun, iha tinan 1975, tinan ne'ebé Indonézia hatama nasaun ne'e ba provínsia ba dala 27.

Aleinde ne'e, loron balun antes masakre Santa Cruz, deputadu portugés sira kansela ona vizita ida ne'ebé sira hanoin atu halo ba Timor-Leste.

"Iha ikus, Portugal hakiduk kedas. Infeliz. Tenki haruka misaun, estudante timoroan sira hein hela hodi halo manifestasaun sira", dalan ida hodi bolu atensaun internasional ba okupasaun indonéziu, ana Gomes kritika.

Opiniaun hosi eis-diplomata, asaun ne'ebé hetan duni atensaun hosi opiniaun públika maka masakre Díli nian, iha loron 12 Novembru 1991, ne'ebé filma hosi jornalista Max Stahl, no ne'ebé bele haree ema timoroan sira reza ho lian portugés.

"Durante tinan barak laiha ema ida ko'alia kona-ba Timor. Diplomata no polítiku barak hatete katak tempu sei rezolve, hodi la rezolve", nia afirma, hodi destaka katak hanesan problema ida "direitu ema nian no kestaun onra ida ba Portugal".

Tinan 25 hosi viajen ró Lusitânia Expresso sei hanoin hikas iha loron-sábadu ne'e iha Lisboa, ho prezensa hosi antigu partisipante sira iha misaun.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: