quarta-feira, 8 de março de 2017

PM timoroan defende aposta renovadu atu hadi’a kondisaun ba joven sira

Primeiru-ministru timoroan iha ohin defende aposta renovada ida ba hadi’a  kondisaun  populasaun Timor-Leste ninian, liliu joven sira ho tinan menus hosi  25, bele alkansa ninia máximu potensiál. 

"Fiar iha potensiál ita nia povu no liliu ita nia joven sira. Besik tersu rua hosi ita nia populasaun  menus hosi tinan  25. Ita hakarak kapitaliza potensiál ita nia joven sira hodi lori nasaun ne’e ba futuru ", afirma Rui Maria de Araújo, liuhosi  diskursu iha Díli.

Xefe Governu koa’lia iha aprezentasaun iha  Díli ho Parseria foun ba Dezenvolvimentu Umanu (PHD, ho sigla inglés) ne’ebé abranje komponente prinsipál programa kooperasaun Austrália ho  Timor-Leste.

Ho kalendáriu ida ba tinan 10 no finansiamentu ho totál dólar australianu 120  (  besik euro millaun 86,2) badahuluk tinan lima,  PHD reúne, iha  prátika, buat ne’ebé to’o agora sai programa individuál kooperasaun  esterna australiana ho Timor-Leste.

Ajenda kooperasaun ida sentrada iha  pilar asaun tolu – Hadi’a kapitál sosiál, dezenvolvimentu infraestrutura no  kresimentu ekonómiku – ne’ebé tuir esplikasaun embaixadór australianu ohin iha Díli, Peter Doyle, fó liu  efikásia no relevánsia ba asaun  australianu nian iha  Timor-Leste.

PHD, tuir  Doyle, reprezenta " pasu foun ida iha ami nia kooperasaun ba dezenvolvimentu" Austrália ho  Timor-Leste hodi  apoiu esforsu Governu atu hadi’a dezenvolvimentu umanu populasaun nian.

Doyle refere progresu ne’ebé verifika iha tinan hirak ikus ne’e, iha área sira hanesan eletrifikasaun, rede móvel no estrada maibé moos ba""konstrusaun kapitál sosiál" iha aspetu hanesan servisu saúde familia no maternu-infantil, kurríkulu eskolar foun, hadi’a bee iha zona rurál no nutrisaun, entre sira seluk.

Rui Maria de Araújo refere importante papel parseria entre Austrália no Timor-Leste atu "fortalese dezenvolvimentu umanu", apoiu ba " harii no ajuda ba sosiedade ida saudável no prósperu iha Timor-Leste".

"Tributu valiozu ida lasu forte  entre nasaun rua" ne’ebé  refleta liuhosi kolaborasaun besik hodi  ajuda define, informa xefe Governu, "rota ba futuru dezenvolvimentu" timoroan nian.

Rekorda buat barak ne’ebé halo tiha ona iha tinan 15 ikus ne’e, dezde restaurasaun independénsia, Rui Araújo hatete katak objetivu hotu atu konsege ba kualkér joven bele konsige moris ho saúde no prosperidade hodi  alkansa ninia potensiál.

Tanba ne’e, tuir nia, foku kontinua ba dezenvolvimentu umanu, kria "populasaun ida ho koñesimentu no kualifikasaun, ho saúde no moris ho vida naruk no produtivu, partisipa  ho ativu  iha  dezenvolvimentu ekonómiku, polítiku  no sosiál nasaun nian".

 PHD konsentra liu iha  área saúde maternu infantil, literasia no numerasia, asesu ba bee rural segura, saneamentu báziku, nutrisaun, fortalesimentu ba feto no labarik feto sira no apoiu ba kiak no  vulnerável sira.

Ba  setór saúde koloka ba tinan ida ne’e dólar australianu millaun  7,58  ( euro millaun 5,44), ba  bee  no saneamentu dólar australianu  1,89 ( euro millaun 1,36), ba nutrisaun millaun 1,2 ( euro rihun 861),  besik millaun ida ( euro rihun 718)  ba  apoiu portadór defisiénsia, rihun 390 ( euro rihun 280) ba  protesaun sosiál no rihun  312 ( dólar rihun 224) ba área jéneru.

Implementasaun ba komponente programa oioin sei hala’o, iha  terrenu, ho kolaborasaun entidade públiku no privadu, empreza no organizasaun laós-governamentál timoroan no estranjeiru.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: