quarta-feira, 8 de março de 2017

Entrevista eskluzivu ho Kandidatu PR, Fatuk Mutin: Sai PR atu hametin instituisaun Estadu

Kandidatu Prezidenti Repúblika (PR) ba periodu tinan 2017 to’o 2022 númeru sorteiu ida (1), António Maher Lopes “Fatuk Mutin” promete sei hametin servisu instituisaun Estadu nian, Prezidenti, Parlamentu, Tribunal no Governu, wainhira eleitu sai Prezidenti Repúblika (PR) iha eleisaun prezidensial 20 Marsu 2017.

Tuir Fatuk Mutin katak, liu husi hametin Estadu mak bele lori povu hotu hetan justisa ne’ebé mak justu, moris iha paz no estabilidade, mak loke dalan ba povu hotu partisipa iha dezenvolvimentu nasionál.

Atu hatene klean konaba komprimisu polítiku kandidatu PR, ho númeru sorteiu 1, tuir mai ami hatun kompletu entrevista eskluzivu Jornalista Jornal Nacional Diário (JND) Julito Ximenes, ne’ebé hala’o ho kandidatu independenti Prezidenti Republika, António Maher Lopes “Fatuk Mutin” (FM), iha ninia sede ekipa susesu, Vila Verde-Dili foin lalais ne’e.

JND. Saida mak motiva ita bo’ot hodi kandidata-an ba Prezidenti Repúblika (PR)?

FM. Primeiru liu, hanesan sidadaun Timor Leste ho idade 35 ba leten iha direitu atu hili no iha direitu atu bele kandidata án ba Prezidente Repúblika, segundu pontu mak ha’u hakarak oferese án ba forma espesial liu husi ha’u ninia involvimentu ho volutariamente ho kapasidade intelektual, fizika no mental ne’ebé mak iha hodi halo netik buat ruma ba rai doben ida ne’e.

Terseiru mak tanba durante iha tinan 15 ne’e, buat barak mak ita sente hanesan la’o ladun furak, tanba institusoens Estadu ne’e dala barak liu sente án sira mak bo’ot liu, hafoin hetan tiha  fiar husi povu, e halo povu ne’e hanesan folin la iha tiha deit, liu husi halo lei no ezekusaun ba dezenvolvimentu ne’ebé mak iha, tanba ne’e mak ha’u hakarak hamosu fila fali buat foun ida, hodi halo mudansa ida ba povu iha rai ida ne’e, e ida ne’e mak ha’u ninia mehi.

JND. Ita bo’ot prontu atu kompete ho kandidatu sira seluk iha eleisaun prezidensial ne’ebé mak sei monu iha loron 20 fulan Marsu tinan 2017 ne’e?

FM. Ha’u prontu hela deit, tanba desde uluk iha tinan 1991 ha’u mete e tama iha luta ida ne’e e sempre preparadu hela deit atu bele ba kompete ho kandidatu sira seluk. Povu mak sei hili e poder ne’e iha povu ninia liman, tanba ne’e hakarak atu hatete tan dala ida katak, ha’u prontu hela deit ho kapasidade mental, intelektual no fizikamente kontinua prontu hela deit para atu bele infrenta kualker situasaun iha ambitu eleisaun jeral prezidencial.

JND. Oinsa ita bo’ot ninia preparasaun ba kampaña Prezidensial  nian?

FM. Ha’u kandidatu independente, mezmu ke iha apoiu husi partidu ho ninia ema kikoan, maibe bele la’o, e ha’u konfia liu mak ha’u ninia independensia ne’e, no sentidu katak ha’u ba ne’e ho individual, independente, maibe ho ha’u ninia mobilizasaun involvementu joventuede ne’ebé mak barak teb-tebes hamutuk ho ha’u, ne’e ha’u sente katak prontu tama iha konkorensia ba tinan 2017 ida ne’e.

JND. Prioridade programa saida mak ita bo’ot sei lori durante iha kampaña husi loron 03 to’o remata 17 Fulan Marsu ne’e?

FM. Ha’u iha programa fundamental hat (4), ida mak koalia konabá koezaun, koezaun entre sidadaun no koezaun entre estratifikasaun social. Koezaun ida ne’e bazeia ba lei e ita ninia identidade rasik, ita ninia tradisaun, lisan ne’ebé orijinalmente iha tiha ona, e hatene katak ita mesak feton ho nan no maun ho alin deit, dala barak ita ninia identidade ida ne’e lakon tiha fali, entaun tenke harii fila fali, e fanu fali uma lisan sira ne’e e oinsa para kria ambiente ida ke ho estratifikasaun social ne’ebé metin liu.

Segundu mak koezaun ne’e tenke bazeia ba ita ninia kristaun, tanba hatene katak ita ninia kristaun mai hela ho ita ne’e kleur ona, moris hamutuk ho ita desede 1500 ital, e sira mak preparadu povu ne’e to’o prosesu sira ne’e la’o, e ne’e igreja Katolika sai duni valor ida ba ita, e nia hanesan kakuluk ida hodi hamahan ita, e husi ne’e mak foin ita bele koalia konabá soberania, por que soberania iha nasaun, povu no Estadu. Soberania nasaun ita hatene ona, iha ninia teritoriu ne’e iha buat tolu mak, rai, tasi no kalohan, e entre parte tolu ne’e rua mak ita seidauk tama, ida ita tama ona tanba soberania terestre ita tama ona, mezmu que problema oituan iha Oe-Cusse ninian, maibe ita alkansa ona luta durante tinan 24 ninia laran.

Soberania maritima ninian ne’e seidauk, ne’e foin tama iha faze negosiasaun tuir lei internasional ne’ebé ke iha, depois konabá aero ne’e ita seidauk halo, tanba seidauk tau importansia, maibe ida ne’e mak hola parte husi soberania do Estadu. Hafoin ita ko’alia mos konabá Estadu soberanu simu poder husi povu atu bele jere no orienta rai no povu ida ne’e. Estadu mos tenke partisipativu, katak oinsa involve povu iha prosesu dezenvolvementu, ne’e mak ha’u haree tenke hari sosiedade ida ne’ebé mak partisipativu, katak povu ne’e ita tenke ivolve ona sira ba prosesu dezenvolvimentu, ita labele hanoin tan ema seluk mak atu mai dezenvolve ita ninia rai, ita rasik e lidera sira ne’e mak tenke ser kria mak mekanismu oinsa mak lori povu ne’e direitamente ba prosesu dezenvolvimentu, tanba dala ruma ita marjinaliza tiha ita ninia povu do que ema seluk.

Pontu kuatru mak ita halo dezenvolvimentu, e dezenvolvemntu ne’e kria sosiedade saida ? sosiedade ne’e mak sosiedade justa, sosiedade ne’ebé mak iha justisa soaial, politika, kultural no ekonomika, e buat sira ne’e importante no multi sektoral, kuandu ita ninia justisa la’o, entaun ita brani tulun malu ka solidariu, kuandu ida ne’e mak iha ona, quer-dizer ita iha sosiedade ida ke maun alin ninian.

JND. Modellu kampaña saida mak apropriadu ba ita bo’ot atu uza?

FM. Kampaña ida ne’e ami servisu ho ekipa susesu, por que ekipa susesu mak servisu e iha organiza buat hotu, e ha’u hanoin katak sira organiza depende ba kapasidade ne’ebé mak iha hodi halo komisius e visita ba grupu katak grupu ida ne’e intende ka kompriende saida mak kandidatu hakarak hato’o e sira bele habelar ba povu tomak, hahu husi uma lisan, komunidade ne’e importante ba ha’u, e atu fo hatene deit ba sira katak, konabá konseitu mak koezaun, soberania, partisipasaun ativu iha prosesu dezenvolvimentu e mehi harii sosiedade ne’ebé mak justu e fraterna.

JND. Ita bo’ot ninia sentimentu hasoru kandidatu prezidente sira seluk, karik sei sai bareira ba ita atu hakat?

FM. Prontu, iha kandidatu potensial, maibe poder ne’e iha povu ninia liman, depende povu, oinsa mak ita kandidatu ninia prozesaun politika, planu politika e ninia mehi konabá rai ida ne’e, apropiadu ka lae ?, diak ba rai ida ne’e ka lae ?, depende povu mak sei eskolla, tanba ne’e ne’e mak ha’u ninia konfiasa tomak iha povu ninia liman, maske sira barak iha osan no fasilidade, iha buat hotu-hotu no hetan apoiu husi ema barak, husi partidus, maibe oras ne’e povu ninia matan nakloke ona.

JND. Programa prinsipal saida mak ita bo’ot sei lori wainhira eleitu hodi assume kargu núdar prezidente Repúblika?

FM. Hanesan ohin ha’u dehan tiha ona, planu 4 ne’e fundamental tebes, e ida ne’e mak sai hanesan baze ba indikasaun Estadu, e oinsa mak Estadu ne’e bele aproveita, meius sira ne’e atu halo unifika povu ida ne’e, e kria estabilidade, paz no harmoniamentu e ema bolu dehan oinsa mak povu bele benefisia dezenvolvimentu.

JND. Oinsa ita bo’ot ninia politika Regional no Internasional?

FM. Ita Nasaun, e ita independente, ita ninia funu ida ne’e dala ruma hanoin katak ita mesak mak luta, ita mak hahu uluk hafoin nasaun sira seluk mai ajuda ita, uluk kuandu iha tinan 1975 proklama independensia unilateral, depois prosesu ne’e la’o to’o ikus ita rasik luta, ita rasik abdegasaun no dedikasaun ba luta ida ne’e mak ita hetan independensia i komunidade internasional halo rekoñesimentu ba ita ninia luta ida ne’e.

Ita defini ita ninia politika ida ne’e depende ita ninia nesesidade, halo ita ninia politika diplomatika ho ema iha seitor ekonomia, politika kultural e historika, ne’e ita haree ne’ebé mak fó benefisia ba ita ninia povu. Labele lori ema mai deit, lori sira ninia sasan no kultura mai, maibe ita ninia kultura, ekonomia labele ba hanesan sira, ne’e ema bolu ita fali susugasaun, e ema mak domina fila fali ita, e kria fali ezaminia politika, ekonomia sosial e kultura iha ita ninia rai fali, halo ita lakon identidade no ita dependente ba sira hotu, até hahan deit mos ita depende ba sira.

Ita ninia povu ne’e ita bele organiza para bele moris rasik no produs rasik, para ema seluk mai karik bele halo kompleta deit. Ita tenke haree halo relasaun ho nasaun sira seluk ne’e fó aproveitamentu ka lae ?, hafoin mak ita halo relasaun bilateral ho sira. Ita iha ne’e iha reziaun hira kedas, iha Eropa, iha America, America Latina, iha Asia, Asia Sudeste, Asia Pasifika, Media Oriente; e agora husi rejiaun sira ne’e sira benefisia ita secara politik ne’e iha setor saida ? tanba ne’e mak presija haree iha politika ida ne’ebé mak bele benefisia ba povu ida ne’e.

JND. Prezidenti ne’e laiha osan, tanba sa mak ita bo’ot kandidata án no oinsa ita bo’ot ninia jestaun ba servisu no familia?

FM. Ita sai Prezidente Repúblika, ema barak hanoin katak ba iha ne’ebá hetan posisaun diak no hetan osan diak, e ha’u la hatene e la mehi ba buat ida ne’e, ha’u ninia mehi mak sai Prezidente Repúblika, oinsa mak tau matan ba povu ida ne’e, Estadu para atu bele jere no orienta didiak povu ida ne’e iha prosesu dezenvolvimentu, tanba osan ne’e hanesan instrumentu ida, e presija duni mas ema seluk karik sa’e ba prezidente atu buka sai riku, maibe ha’u pesoalmente la buka atu sai riku. Hanesan aman Nasaun ida ne’e hamutuk ho Governu atu lori povu ida ne’e ba dezenvolvimentu.

JND. Fontes orsamentu ba kampaña mai husi ne’ebé?

FM. Honestemente, ha’u hanesan mai husi familia ne’ebé ki’ak e ha’u la’o hamutuk ho familia ne’ebé mak mesak alin kikoan sira deit, e ami mesak ema ki’iak deit, mas ami konfia ho ami ninia forsa rasik, ho kapasidade de orienta, e ami iha osan oituan para atu utliza ba nesesidade, maibe ami nunka hetan apoiu husi kampaña no ema iha osan barak, tanba ne’e ami mantein la’o tuir ho kapasidade ne’ebé mak iha, mas la taka dalan ba ema ne’ebé mak mai fó ninia apoiu, maibe tenke sem akordu ka komprimisiu politiku. ***

Jornal Nacional Diário

Sem comentários: