quinta-feira, 4 de maio de 2017

Governu: Sosiedade timoroan tenki kontribui hodi hametin portugés iha nasaun

Ministru Edukasaun timoroan insisti iha loron-kuarta ne'e área privadu iha nasaun, aman-inan sira no mundu akadémiku hodi kontribui ho dalan ativu hodi ajuda hametin área edukativu no, liuliu, ensinu lian portugeza iha Timor-Leste.

"Haree katak iha Timor-Leste ema hakarak aprende lian portugeza, maibé ami observa dezafiu boot ida katak ladún iha partisipasaun hosi parte área privadu nian no hosi aman-inan sira", afirma hosi António da Conceição iha Díli.

"Presiza partisipasaun krítika boot ida hosi sosiedade tomak, hosi mundu akadémiku no hosi parseiru tomak dezenvolvimentu nian hodi ajuda promove edukasaun di'ak ida iha Timor-Leste", nia hatutan.

Conceição ko'alia iha abertura hosi semináriu ida ho tema "Kria, eduka no inova iha lian portugeza" ne'ebé halo parte iha atividade sira hosi Semana Lian Portugeza nian, promove hosi Embaixada Portugal nian iha Díli, hamutuk ho entidade oioin iha nasaun.

Hodi hanoin "dezafiu boot" ne'ebé maka Timor-Leste sei hasoru iha ensinu portugés nian no iha dezenvolvimentu hosi área edukasaun rasik, ministru hatete katak fulan ne'e - entre loron 15 no 17 - sei hala'o Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu.

Nia hatete katak hanesan momentu ida "hodi halo pontu situasaun ida no reflete kona-ba dezenvolvimentu ida hosi área edukasaun" no oinsá "aumenta kualidade edukativu" liuliu "iha kontextu hosi kultura no nia ligasaun istóriku, importante tebes hodi mantén identidade nasional iha Timor-Leste".

Kolaborasaun hosi parseiru sira dezenvolvimentu nian sai importante nafatin ba avansu sira ne'ebé Timor-Leste hetan ona iha área edukativu, aspetu ne'ebé haree hosi Manuel Gonçalves de Jesus, embaixador Portugal nian iha Díli, ne'ebé fó hanoin hikas katak 80% hosi tulun bilateral portugeza ba Timor-Leste haruka hodi apoia esforsu sira hosi Governu timoroan hodi hametin aprendizajen no uzu lian portugeza nian.

Esforsu ida ne'ebé, hamutuk, aposta ona iha fortalesimentu hosi área edukativu rasik, la'ós de'it hodi hatán ba dezafiu sira lian nian, maibé ba knaar edukasaun nian hanesan elementu hosi kombate ba pobreza.

"Haree ba prezente katak lian portugeza hanesan lian ne'ebé uza iha prosesu hosi ensinu, reforsu hosi domíniu portugés nian hanesan importante iha asesu justu ba edukasaun no hanesan fator potensiador hosi elementu sientífiku no teknolójiku no inovasaun nian", nia hatete.

Iha ámbitu ne'e, diplomata destaka ona importánsia hosi projesaun lian nian aleinde formasaun no eskolarizasaun, ho aspetu sira hanesan kriatividade no inovasaun hodi bele kontribui ho dalan determinante ba konsolidasaun lian portugeza nian iha nasaun.

Iha loron balun hodi selebra tinan 15 ba restaurasaun independénsia nian (ne'ebé selebra iha 20 Maiu) Timor-Leste iha aumentu hosi númeru ba ema sira ne'ebé ko'alia lian portugeza ho estatístika balun hatudu katak 30% hosi ema timoroan ko'alia lian (ne'ebé hanesan lian ofisial hamutuk ho tétun).

Parte boot difikuldade nina iha progresaun hosi ensinu portugés nian relasionadu ho falta rekursu ema nian, liuliu profesór sira ne'ebé iha kapasidade, iha ensinu lian portugeza no mós iha kestaun sira hanesan pedagojia no kompeténsia sira seluk.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: