quarta-feira, 3 de maio de 2017

Ministru: Multa dolar 500 ba ró xinés sira tanba halo peska tubaraun iha bee timoroan sira

Ró xinés hamutuk 15 ne'ebé iha tinan 2016 nia rohan no iha inísiu tinan ne'e kaer ona iha bee timoroan nia laran tubaraun hamutuk tonelada 40 resin, ne'ebé protejidu iha Timor-Leste, sei hetan multa dolar 500 ba ró ida-idak, hatete hosi ministru ba Lusa.

"Peska ba tubaraun la'ós hanesan intensional. Sira fó hatene ami bainhira hahú kaer tubaraun barak. Ne'e hanesan razaun ida ne'ebé ami hanoin hanesan elementu ida ne'ebé hamenus kastigu sia", hatete hosi ministru Estadu, Kordenador ba Asuntu Ekonómiku sira no mós ministru Agrikultura no Peska nian, Estanislau da Silva, ba Lusa.

"Iha kazu tomak sei iha kastigu sira ba ró sira ne'e. Desidi ona atu aplika multa ida ho folin dolar 500 ba ró ida-idak, tanba hanesan ba dala uluk maka akontese", nia refere.

Governante hatete mós katak tubarasaun sira ne'ebé kaer Governu prende ona no empreza xineza - tanba laiha saída hosi produtu iha merkadu nasional - sira sei sosa ba Estadu.

Estanislau da Silva explika ona katak fa'an tubaraun sira akontese de'it tanba, foun lalais ne'e, laiha tubaraun ida iha lista revistu hosi Governu hanesan espésie sira hosi tubaraun protejidu sira.

Hafoin 2015 no to'o agora hala'o ona dekretu ida ne'ebé asina hosi ministru rasik, ne'ebé hatama ona espésie tomak hosi tubaraun hanesan espésie protejidu sira no la'ós de'it tubaraun ualu protejidu hosi Konvensaun Internasional hosi Komérsiu iha Espésie Fauna no Flora ne'ebé besik lakon (CITES, iha lian inglés).

Nia explika katak lista foun inklui espésie protejidu sira hosi CITES ho sira ne'ebé protejidu iha viziñu sira Austrália ho Indonézia.

"Laiha tubaraun ida maka halo parte hosi lista foun ne'e. Bainhira halo parte, sira tenki hetan destruisaun", nia refere.

Multa ba ró sira ne'e desidi hafoin investigasaun interministerial ida ne'ebé Governu lansa iha fulan-Fevereiru loron ida hafoin Lusa fó sai notísia katak iha fulan balun antes ró sira kaer ona tubaraun ho tonelada 40 resin iha tasi sira Timor-Leste nian no avalia kastigu sira.

"Governu sei tuir prosedimentu sira, hodi avalia karik titular sira hosi lisensa sira peska nian halo atuasaun loloos, garanti ekilíbriu hosi sira nia direitu no responsabilidade sira ho respeitu ba lei Timor-Leste nian, explika hosi ministru Estadu no porta-vós Governu nian, Agio Pereira, iha loron 17 Fevereiru, iha komunikadu.

Imajen sira hosi vídeo ne'ebé hetan iha loron 10 Fevereiru, ne'ebé maka Lusa hetan asesu, hatudu ró xinés oioin iha largu hosi tasi-ibun hosi norte Timor-Leste nian, ho ró haat hakbesik ba ró prinsipal, ho dimensaun boot, hodi tau animal sira ne'ebé sira kaer. Autor sira hosi imajen sira husu atu la fó sai sira nia identidade.

Imajen sira hatudu ró ida nia laran ho depózitu hosi ró prinsipal ne'ebé nakonu ho tubaraun, hodi hamosu preokupasaun oioin entre organizasaun ambientalista sira kona-ba karik ró sira ne'e kaer hela espésie sira ne'ebé iha protesaun iha lei timoroan nian.

Ró sira ne'e pertense ba empreza Pingtan Marine Entreprise, ne'ebé atividade sira iha tasi Timor-Leste nian hahú hafoin Ministériu Asuntu Marítimu no Peska indonéziu nian suspende tiha sira nia renovasaun ba lisensa peska iha tinan 2014.

Iha komunikadu ne'ebé fó sai iha loron-sesta kalan liubá, oras Díli nian, ezekutivu timoroan konfirma informasaun sira ne'ebé avansa hosi Lusa, hodi refere katak entre loron 09 no 12 fulan-Fevereiru liubá, Diresaun Nasional ba Inspesaun Peska nian halo ona inspesaun baibain ida iha ró hamutuk 15 iha Portu Caravela, iha Baucau.

"Iha inspesaun ne'e deskobre ona katak ró sira loron tubaraun hamutuk tonelada 43 resin, ne'ebé bele viola lei Timor-Leste nian no termu sira lisensa peska nian ne'ebé sira hetan", refere hosi ezekutivu.

Ró hamutuk 15 iha lisensa hodi halo peska iha tasi timoroan sira "ho kondisaun espesífiku sira no iha limiti hosi lejislasaun timoroan nia laran" vale to'o loron 15 Novembru 2017.

Lei ne'ebé halo iha Timor-Leste hatete katak iha kazu kaptura ba espésie ne'ebé hetan protesaun iha kastigu ba kadeia tinan ida to'o tinan lima no multa entre dolar 500 to'o dolar rihun 500.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: