quarta-feira, 3 de maio de 2017

Agrikultura, turizmu no biolojia tasi nian iha ajenda vizita hosi ministru timoroan iha Lisboa

Agrikultura, turizmu, biolojia tasi nain, peska no jestaun hosi basia hidrográfiku sira hanesan asuntu balun ne'ebé maka ministru Estadu, Kordenador ba Asuntu Ekonómiku sira timoroan nian sei ko'alia durante vizita ida iha Portugal iha semana ne'e.

Estanislau da Silva, ne'ebé hanesan mós ministru Agrikultura no Peska, sai hosi Timor-Leste iha loron-sábadu ba vizita ida iha Portugal, ne'ebé sei hasoru malu ho ministru Agrkultura, Floresta no Dezenvolvimentu Rural no ho ministra Tasi nian, ho atividade seluk tan.

Iha deklarasaun sira ba ajénsia Lusa, governante timoroan explika ona katak objetivu ida hosi vizita ne'e maka buka modelu sira no ideia sira ne'ebé tulun hametin área agrkultura, ne'ebé domina subsisténsia no familiar, ho "dependénsia boot hosi Estadu" no lahó inisiativu privadu maka'as.

"Ami hakarak kria empreza ida ho intervensaun hosi Estadu no parseria sira. Ami dezenvolve hela polítika ida iha diresaun ne'e no, tanba ne'e, ami sei vizita Companhia das Lezírias, hodi haree oinsá funsiona", nia explika.

"Ami lakohi transporta saida maka halo iha Lezírias ba Timor, maibé saida maka bele aprende hosi nia susesu hodi aplika iha ne'e", nia hatete no hatutan katak iha diretor nasional sira hosi Hortikultura, Pekuária no Veterináriu nian maka akompãna nia iha vizita ne'e.

Tema seluk iha ajenda maka kestaun hosi agroindústria, ne'ebé Timor-Leste hakarak dezenvolve no, mós, realizasaun hosi levantamentu taxonómiku hosi flora timoroan nian no apoiu hodi harii no jestaun ba basia hidrográfiku sira nian, tema sira ne'ebé sei analiza ho Capoulas Santos.

Iha enkontru ho ministra Tasi nian, Estanislau da Silva hakarak ko'alia posibilidade hodi haruka biólogu tasi sira nian, selu hosi Governu timoroan, hodi ajuda Estadu hodi "hatán ba presaun maka'as iha parte rekursu tasi sira nian no biodiversidade Timor-Leste nian".

Hanoin mós enkontru sira ho sekretáriu Estadu adjuntu Komérsiu nian ne'ebé governante timoroan sei ko'alia kestaun turizmu rural no formasaun ba matadalan sira ba turizmu kultural no istóriku.

"Ami hakarak mós iha apoiu balun iha termu arkitetura paizajístiku, liuliu ba parke nasional sira", nia afirma.

Ajenda hosi vizita ne'e hahú ho enkontru sira ho banku portugés rua, Caixa Geral de Depósitos ho Milenium BCP, hodi hetan "banku korespondénsia ida" ba banku públiku timoroan nian, Banko Nasional Komérsiu Timor-Leste nian (BNCTL).

"Iha ona tentativa antes halo iha Singapura ho JP Morgan, maibé hafoin ne'e la halo. Ami hakarak haree posibilidade hodi agora taka ho Portugal", nia hatete.

Objetivu hosi Governu maka CGD (reprezenta iha Timor-Leste ho marka BNU) atu sai hanesan banku korespondente, sai nune'e "parseiru negósiu nian iha komérsiu global" no, iha tempu hanesan, atu CGD ho BNCTL "estabelese akordu ida ba asisténsia tékniku iha área bankáriu sira ba funsionáriu sira" hosi banku timoroan.

Iha kazu BCP, nia explika ona, objetivu maka estudu parseria posível ida ho BNCTL hodi "hetan no aselera koñesimentu no prátika iha kontestu hosi indústria bankária komersial", iha área sira hanesan rekursu ema nian, prosedimentu sira ba ligasaun internasional sira no dezenvolvimentu hosi produtu bankáriu sira.

"Timor-Leste nakloke ba investimentu no nune'e hanesan importante iha akordu sira ne'e", nia hatete.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: