terça-feira, 23 de fevereiro de 2016

Governu timoroan analiza sosa partisipasaun iha Timor Telecom iha loron-tersa


Konsellu Ministru sira timoroan nian sei analiza iha loron-tersa proposta ida ba ampliasaun ba partisipasaun hosi Governu nian iha Timor Telecom liuhosi sosa parte balun Oi nian, konfirma iha loron-segunda ne'e hosi fonte ezekutivu nain ba Lusa.

Fonte hanesan esplika ona kata hafoin iha fulan barak nia laran halo debate ho komité tékniku ida ne'ebé harii hodi analiza posibilidade ne'e, buat hotu hatudu katak sei tama iha ajenda reuniaun nian iha loron-tersa ne'e iha Konsellu Ministru sira nian.

Bainhira debate avansa, Konsellu Ministru sira sei rona oponiaun kontraditóriu rua, ho Ministériu Finansa defende katak Estadu labele habelar nia partisipasaun.

Iha fatin seluk iha membru oioin hosi Governu ne'ebé apoia postura hosi Ministériu Obra Públiku, Transporte no Telekomunikasaun nian ne'ebé hatete katak tenki habelar pozisaun ba pelumenus 51% hosi operadora antigu liu iha Timor-Leste.

"Espetativa maka atu desidi lalais. Tanba ne'e hanesan asuntu tuan ida. No sira tenki hatete hakarak ka la'e hodi nune'e merkadu bele funsiona", hatete fonte hosi área ne'e ba Lusa.

Bainhira avansa hodi sosa, espesialista sira hosi área ne'e iha Timor-Leste, ne'ebé ko'alia ba Lusa, refere katak iha hakat oioin ne'ebé governu timoroan tenki fó ba sustentabilidade no hametin desizaun ne'e.

Entre sira, iha destake ba selu tusan sira ne'ebé Estadu iha ba Timor Telecom (TT) ne'ebé iha tinan 2015 nia rohan iha dolár millaun 8,5 resin, no ba kontratasaun hosi serbisu sira no projetu sira telekomunikasaun sira hosi Estadu ba operadora ne'e.

Fonte sira hanesan refere mós falta asaun pontuál reguladór, Autoridade Nasionál Komunikasaun sira nian (ANC), ne'ebé permiti nafatin atu operadór sira seluk iha nasaun ne'e, Telkomsel ho Telemor, hala'o tarifa ki'ik hosi folin kustu nian.

Reguladór tenki kumpri lei, obriga operadór sira hodi rejista kartaun sira telemóvel nian no tenki aprezenta konta delegadu sira ba ANC no ba Ministériu Finansa nian, buat ne'ebé agora daudaun la akontese.

Timor Telecom tenki iha asesu ba kabu terestre fibra ótika hosi Telkom Indonézia, ne'ebé iha ona to'o fronteira entre Timor-Leste no Timór Indonéziu, ho folin ida hosi merkadu internasionál no largura ba banda lahó limitasaun sira.

Operasaun ne'e koresponde ba parte boot hosi kapitál TT nian (54,01%), kontrola hosi sosiedade Telekomunikasaun Públiku sira hosi Timór (TPT) ne'ebé Oi kontrola kapitál 76%.

Asionista sira seluk hosi TPT maka Fundasaun Harii - Sosiedade ba Dezenvolvimentu Timor-Leste nian (ligadu ba dioseze Baucau), ne'ebé kontrola 18% no Fundasaun Oriente ho 6%.

Iha TT, kapitál ne'e fahe entre TPT (54,01%), Estadu timoroan (20,59%), empreza hosi sede iha Makau VDT Operator Holdings (17,86%), emprezáriu timoroan Júlio Alfaro (4,49%) no PT Participações SGPS (3,05%).

Bainhira Estadu timoroan avansa hodi sosa partisipasaun hosi Oi, asionista balun ne'ebé ko'alia ba Lusa hatete katak sei estuda hodi habelar nia partisipasaun.

Iha estranjeiru, sosa hosi antigu kapitál PT nian iha Timor Telecom, agora kontrola hosi Oi, ne'ebé hakarak fa'an - hamosu ona interese hosi kandidatu oioin, foin lalais ne'e hosi empreza ida ho ligasaun ba Estadu xinés.

Aleinde hosi Fundu Soberanu Pensaun sira hosi Fiji, ne'ebé haruka ona delegadu sira ba Díli iha fulan-Fevereiru tinan liubá hodi hetan informasaun sira kona-bá TT (kandidatura maka'as liu), iha pelumenus kandidatu rua seluk, entre sira maka empreza WebSat Media, ho sede iha Singapura.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: