quarta-feira, 8 de junho de 2016

Governu Timór saúda promulgasaun hosi rejime foun ba kontrolu tabaku


Governu Timór, ohin sauda promulgasaun hosi Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, ba rejime foun hodi kontrola tabaku iha Timor-Leste, no konsidera ida ne’e hanesan pasu importante hodi promove saúde iha Timor-Leste. 

"Ho Rejime foun ba Kontrolu Tabaku ne’e, Timor-Leste adota ona pozisaun ida ne’ebé forte, hodi bele rezolve krizi saúde iminente, ne’ebé bele afeta ema tokon-ba-tokon", dehan ministru Estadu nomós portavós Governu, Agio Pereira iha komunikadu.

"Rezultadu hosi konsumu tabaku ne’e negativu, maibé ita tenke fó atensaun ba joven sira ne’ebé fuma barak, bainhira ita hanoin ba futuru nasaun nian. Lei foun ne’e sei ezizi ajuste sosiál balun ninia implementasaun sei lori dezafiu", nia hatutan tan.

Xefe Estadu, Taur Matan Ruak, iha inisiu fulan ne’e promulga ona dekretu-lei ne’ebé hetan aprovasaun hosi Konsellu Ministru, iha 24-novembru tinan kotuk, no ida ne’e hanesan pasu bot ne’ebé ezekutivu fó sai hodi kontrola epidemia tabaku iha Timor-Leste.

Kampaña foun hosi Governu ne’e, hala’o hodi kombate konsumu tabaku ne’ebé aumenta barak liu tan iha rejiaun refere no ida ne’ebé barak liu iha mundu, ho fumadór mane 70% no foin-sa’e ho idade entre 13 to’o 15, hamutuk 42%.

Organizasaun Mundiál ba Saúde (OMS) halo estimasaun katak iha de’it rejiaun sudeste aziátika maka kada loron ema 150 mate, tanba de’it tabaku no ema milloens 1,3 maka mate tinan-tinan, inklui sira ne’ebé la’os fumadór, maibé hetan impaktu hosi sigaru ninia suar.

Lei ne’ebé sei aplika iha loron 180 nia laran hafoin publika iha Jornál Repúblika, implementa ona medida hosi Kovensaun Kuadru OMS nian ba Kontrolu Tabaku, ne’ebé ratifika hosi Parlamentu Nasionál iha fulan dezembru tinan 2004.

"Lei buka atu fó protesaun ba espozisaun involuntária hosi sigaru ninia suar, regula produtu hirak ne’ebé iha ligasaun ho tabaku, instrodus rótulu obrigatóriu ba masu sigaru nian, ho objetivu atu sensibiliza nomós promove edukasaun kona-ba saúde, bandu ninia publisidade, nomós hamenus atu ema labuka tan produsaun tabaku nian", tuir esplikasaun hosi komunikadu Governu.

Atu atinji objetivu hirak ne’e, “lei lafó dalan atu ema fuma iha fatin públiku, fatin serbisu, iha kareta-laran, fixa teores másimu alkatraun nian, nikotina ho monoxide karbonu nian, rotulajen no avizu ba iha pakote sira, bandu atu fan produtu ho baze tabaku ba joven ho idade 17, kria fatin apropriadu ba fumadór, define tamañu mínimu hosi pakote, ho folin idaidak nian no bandu ninia publisidade".

Defini mos responsabilidade Governu nian, profisionál saúde, eskola hodi fó formasaun no edukasaun kona-ba saúde atu nune’e “bele kria kondisaun di’ak atu prevene nomós kontrola tabaku”.

Ministériu Saúde maka iha responsabilidade atu “halo diágnostika, fó konsellu, kria programa apoiu ba ema fumadór sira ne’ebé lakohi ona fuma nomós fasilita asesu ba tratamentu dependénsia ba tabaku".

Iha loron 31-maiu liu ba, primeiru ministru, Rui Maria de Araújo, maka manan edisaun tinan refere ho Prémiu ba Loron Mundiál lahó Tabaku ba Sudeste Aziátika nian, tanba hetan rekoñesimentu hosi OMS ba esforsu kombate tabagismu iha Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: