quarta-feira, 25 de janeiro de 2017

Ospitál Coimbra sei kolabora ba kriasaun Sentru Kardíaku ida iha Timor-Leste

Centro Hospitalar e Universitário de Coimbra (CHUC)  no Região Administrativa Especial de Economia Social de Mercado de Timor-Leste ohin assina memoranda ida, iha Coimbra, ba kriasaun Sentru Kardíaku ida iha nasaun ne’ebá sudeste aziátiku nian.

"Momentu ida  oportunu tebes ba ami nia  ospitál, dezde agora tanba ami nia prezensa iha Timor relasiona ba  kooperasaun ne’e importante tebes  no integra iha perspetivu internasionalizasaun  Ospitál Coimbra nian", informa ba ajénsia Lusa prezidente konsellu administrasaun CHUC.

Tuir  Martins Nunes, parseria ne’e reprezenta prestíjiu  ba medisina portugeza no medisina Coimbra nian: "Portugál no Coimbra ho nune’e bele kontribui ba  diskusaun  saúde globál. Prevé ona moos katak Timor partisipa iha Simeira Mundiál ba Saúde interkalar, ne’ebé sei hala’o iha  Coimbra tinan  2018".

Aléinda kriasaun Sentru Kardíaku ida, memorandu ne’e ho  intensaun  prevé levantamentu, análize no karakterizasaun ba nesesidade, hanesan ekipamentu, infraestrutura no rekursu sira seluk, formasaun no apoiu ba jestaun organizasionál.

Dokumentu ne’e moos estabelese apoiu ho distánsia hosi CHUC, liuhosi  telemedisina, no estájiu profesionál sira, liliu  ho rekursu ba Sentru Simulasaun Biomédika.

Iha  serimónia, ne’eb’e hala’o iha polo ospitál universitáriu nian, prezidente CHUC aproveita okaziaun ne’e  hodi  konvida Timor Leste atu partisipa iha Simeira Mundiál Saúde.

Tuir  Mari Alkatiri, prezidente Autoridade Rejiaun  Administrativu Espesiál Oecusse Ambeno Timor-Leste, objetivu ida hosi nasaun atu harii "servisu saúde ida ho kualidade no exselénsia".

"Amo hili ohin, no di’ak, ospitál Coimbra nian hodi avansa hamutuk atu rezolve nesesidade ne’e", informa  antigu primeiru-ministru timoroan ba Lusa, no afirma katak  nível medisina ospitalar Timor "presiza kuaze sira ne’e hotu".

Iha  faze dahuluk ne’e, nia hatutan, " di’ak liu  konsege kapasidade hodi  impede transferénsia moras ba nasaun seluk".

"Transferénsia ne’e reprezenta investimentu ida boot, bainhira buat ida ne’ebé ita hakarak iha ona Timor ka bele trata ona nasaun".

Antigu primeiru-ministru timoroan  vizita iha Coimbra, liliu, ba servisu kardiolojia.

Rejiaun  Administrativa Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu Timor-Leste hanesan identidade ida ne’ebé  ho objetivu  "responde ba kestauns pertinente liu  no premente iha  área saúde no edukasaun".

Serimónia ne’e konta ho prezensa Embaixadora Timor-Leste, Maria da Paixão Jesus da Costa, no prezidente Administrasaun  Rejionál Saúde Sentru nian, José Tereso, no entre personalidade sira seluk.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: