terça-feira, 17 de janeiro de 2017

Projetu sino-timoroan ho 70 MUSD hamosu arraña-lalehan iha Timor-Leste

Projetu ida sino-timoroan, ne’ebé sei hahú harii iha fevereiru, sei hamosu durante tinan tolu arraña-lalehan dahuluk  Timor-Leste nian, edifísiu ida ho torre rua no andar 17, liuhsi investimentu ida ho dólar milllaun 70.

Konstrusaun hosi  Timor Fortuna Central Plaza, iha zona oeste kapitál timoroan, Díli, hanesan projetu ne’ebé dezenvolve parseria ho empreza timoroan  Li Tyen Development SA no xineza Guangxi International Construction Engineering, hanesan esplikasaun ba Lusa diretora primeira nian.

"Trata hanesan projetu ida sein  presedente  iha Timor-Leste. Hanesan  timoroan kontinua serbisu lorloron atu bele dezenvolve ita nia nasaun ho máximu posível", haktuir Carmelita Pinto Lay.

"Ami hein katak  iha  futuru bele konsege realiza tan projetu sira, bele atrai moos investidór ho nune’e  bele  aselera dezenvolvimentu  nasaun nian", nia afirma.

Edifísiu foun ne’e  sei inklui zona komersiál no lazer, eskritóriu no apartamentu, iha  área ne’ebé ho totál konstrusaun liu metru  rihun 60 kuadradu.

Fuquan Li, prezidente Guangxi International Construction Engineering, esplika katak projetu ne’e ho nível estasionamentu iha subsolo tolu ( ba fatin 158), loja sira iha andar lima hosi  zona komersiál 183, no torre ida ho eskritóriu  andar 17  -  ne’ebé inklui restaurante ho kapasidade ba ema kuaze  400.

Inklui moos  apartamentu  170, ho dimensaun oioin, iha segunda torre ho  andar  17  hosi  edifísiu ne’ebé sei harii besik Ponte CPLP, avenida prinsipál ne’ebé liga kapitál ba zona aeroporto no parte oeste nasaun nian.

"Timor Fortuna Central Plaza sei  sai prédiu emblemátiku foun iha Timor-Leste. Hosi ami nia parte  kontinua serbisu ho  maneira pozitivu no progresivu hodi  promove hadia espasu komersiál no rezidensiál Díli nian", haktuir responsável empreza xineza.

Natureza ba projetu ne’e hamsou dúvida balun kona-ba kestaun titularidade ba rai no propriedade, liliu bainhira  sei iha debate  ba aprovasaun nian iha Parlamentu Nasionál kona-ba lejislasaun foun ba área ne’e.

Carmelita Pinto Lay hatete iha garantia ona hosi  Governu katak  kestaun titularidade ba iha fatin prédiu  ne’ebé atu  harii" sei  formaliza iha tempu badak".

"Ha’u hanoin katak situasaun ne’e laiha problema. Fatin ne’e ita nian no  konstrusaun atu hahú ona",nia  afirma.

Klaru  iha  lejislasaun ne’e esensiál atu bele  hahú  dezenvolve iha Timor-Leste kréditu ba abitasaun, prosesu kompleksu iha tempu ida ne’ebé difísil tebes atu aprezenta garantia, liliu imobiliáriu (uma ka fatin) sein konfirmadu  totál ba titularidade.

Carmelita Lay no ninia kaben, Foo Hau Kium, ne’ebé  nunka sai hosi Timor-Leste durante okupasaun indonézia iha nasaun -dezenvolve ona  negósiu barak iha territóriu - dezde 1999 sai ona empreendedór timoroan prinsipál, ho empreza iha ramu atividade oioin.

Ho  funsionáriu sira liu rihun resin – hosi sira iha 2% deit maka estranjeiru - grupu ne’e inklui supermerkadu boot rua  entre sira antigu liu  iha Timor-Leste (Lita, ne’ebé harii iha 1999) no empreza sira iha  área konstrusaun sivil, simentu, distribuisaun ba bebida no setór automóvel.

Distribuidór  simentu -  iha fulan neen bele funsiona unidade embalajen ida ho simentu ba oeste kapitál nian- grupu ne’e distribui moos marka bebida balun  ne’ebé konsume liu iha  Timor-Leste tanba iha  tinan kotuk importa liu euro millaun 1,5 produtu portugés nian hodi faan iha ninia supermerkadu sira.

Importa moos produtu ba merkadu rejionál barak inklui Austrália no Indonézia, ho na’in rua hosi ninia oan na’in lima (ida uluk) serbisu ona iha negósiu – sira seluk sei  konklui hela sira nia kursu.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: