terça-feira, 7 de fevereiro de 2017

Juís portugés sira ne'ebé sei hanesan inspetór sira to'o iha Timor-Leste iha fulan ne'e nia rohan

Juís portugés na'in rua ne'ebé sei hala'o knaar nu'udar inspetór sira no ide seluk iha Sentru Formasaun Jurídiku nian, sei to'o iha Díli iha fulan ne'e nia rohan, hatete hosi ministru Justisa timoroan, Ivo Valente, ba Lusa.

"Ha'u simu informasaun katak juís na'in tolu to'o entre loron 26 no 28 Fevereiru. Hodi hahú serbisu iha fulan-Marsu. Juís na'in rua maka hanesan inspetor sira no ida seluk sei ba iha Sentru Formasaun Jurídiku", Ivo Valente hatete ba Lusa iha Parlamentu Nasional.

Juís sira ne'e mai iha Timor-Leste hanesan konkretizasaun hosi asinatura ba protokolu ida koperasaun nian entre Portugal ho Timor-Leste iha área justisa, iha tinan ida liubá, revistu hafoin expluzaun polémiku, iha Outubru 2014, ba majistradu estranjeiru sira inklui ema portugés sira ne'ebé serbisu iha tempu ne'ebá iha nasaun ne'e.

Inspetor-jeral sira hanesan importante hodi hahú aranka hosi prosesu sira promosaun ba juís sira hosi kategoria importante sira ba Tribunal Rekursu, instituisaun ne'ebé ladún iha atividade tanba falta juís sira, iha de'it na'in tolu hosi na'in hitu ne'ebé tenki iha.

Prezidente Tribunal Rekursu, Guilhermino Silva, konfirma ona iha loron-segunda iha deklarasaun ba Lusa katak nesesidade urjente hosi majistradu sira iha instituisaun ne'ebé nia lidera, refere katak difikuldade sira hanesan ki'ik iha tribunal distrital haat, ne'ebé iha juís na'in 31 maka serbisu.

Agora daudaun, no tuir informa hosi majistradu, Tribunal Rekursu iha prosesu kriminal no sivil hamutuk 200 resin ne'ebé maka hein desizaun ida, inklui rekursu rua hosi Governu hasoru rekuza hosi Kámara Konta nian ne'ebé tribunal seidauk bele avalia tanba falta juís sira.

"Tribunal agora daudaun iha de'it juís na'in tolu no ami presiza iha mínimu liu na'in tolu, hodi bele iha koletivu rua", nia esplika.

"Agora daudaun ami prepara hela mós hodi rekruta juís estranjeiru sira hodi prenxe falta sira ne'e no rezolve rekursu sira ne'ebé pendente. Ami hahú prepara ona konkursu, no forma ona júri ba prosesu ne'e. Ami hakarak rekruta pelumenus juís na'in tolu", Guilhermino da Silva hatete.


Posibilidade ba kontratasaun juís estranjeiru sira hanoin ona iha norma urjente ida ne'ebé aprova iha fulan-Novembru tinan liubá, liutiha tinan rua hafoin Parlamentu Nasional no Governu duni sai majistradu estranjeiru sira ne'ebé kaer funsaun sira iha nasaun ne'e.

Expluzaun ne'ebé envolve ema portugés balun hamosu momentu krítiku ida hosi relasaun bilateral entre Portugal ho Timor-Leste no halo revizaun hosi protokolu sira koperasaun judisial nian hodi hadook majistradu sira hosi ezekusaun diáriu hosi funsaun judisial sira.

Protokolu luzu-timoroan foun ne'ebé halo daudaun hahú fulan-Fevereiru 2016, impede atu juís portugés sira ne'ebé ba Timor-Leste kaer knaar titularidade hosi prosesu sira, tenki iha limiti ba programa formasaun sira no hametin área justisa, hanesan hatete hosi sekretáriu Estadu hosi Negósiu Estranjeiru no Koperasaun portugeza (SENECE), Teresa Ribeiro, ba ajénsia Lusa iha semana liubá.

"Laiha signifika ida no tuir ami entende atu protokolu (bilateral) defini ona limiti sira ne'ebé koperasaun tenki prosesu no nune'e juís portugés sira la halo parte hosi titularidade ba prosesu sira. Ami hakarak evita ne'e tanba laiha sentidu ida", Teresa Ribeiro hatete ba Lusa iha Díli.

Bainhira Lusa husu kona-ba aspetu ne'e, primeiru-ministru, Rui Maria de Araújo, hatete katak Ministériu Justisa "estabelese hela kontaktu sira ho Portugal hodi explika perspetivu timoroan nian" kona-ba lei rekrutamentu extraordináriu ne'e.

"Hanoin mós ba posibilidade sira seluk, aleinde hosi juís portugés sira. Cabo Verde ho Brazil hanesan nasaun sira seluk ne'ebé maka Ministru Justisa serbisu hamutuk hela", hatete hosi Rui Araújo.

Diploma ne'e ko'alia kona-ba kontratasaun hosi majistradu estranjeiru sira "hosi órgaun sira jestaun no displina hosi majistratura sira no hosi órgaun jestaun no disiplina hosi defensór públiku sira ba, tempu temporáriu, kaer knaar juís sira nian, prokurador sira no defensór públiku sira iha tribunal sira, inklui iha Kámara Konta sira, iha Ministériu Públiku no iha Defensoria Públika nian".

Textu rekoñese sistema judisial timoroan ne'ebé fraku, ne'ebé formasaun "seidauk permiti halakon insufisiénsia hosi júís no prokurador sira, ne'ebé senti maka'as iha Tribunal Rekursu, inklui iha Kámara Konta nian".

Sei permiti hodi kontrata majistradu "estranjeiru sira" ho tinan 40 resin no pelumenus iha tinan 15 iha experiénsia profisial durante períudu tranzitóriu ida ne'ebé, iha inísiu, bele to'o tinan tolu ka tinan lima.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: