terça-feira, 7 de fevereiro de 2017

Sistema jurídiku no judisiáriu timoroan la adekuadu ba realidade nasaun nian - PM

Sistema jurídiku no judisiáriu Timor-Leste nian la adekuadu ba realidade nasaun nian, fraku ba kapasidade hodi hatán ba dezafiu atual sira no iha falta iha avaliasaun ba juís no majistradu sira, hatete hosi primeiru-ministru ba Lusa.

Rui Maria de Araújo hatete ba Lusa katak ne'e hanesan avaliasaun preliminar sira hosi Komisaun Reforma Judisial ne'ebé Governu harii hodi analiza área justisa timoroan ne'ebé kompleksu, iha prosesu ida ne'ebé kolabora hela hosi instituisaun akadémiku portugeza balun.

"Tuir dalan jenériku identifika ona sistema jurídiku no judisiáriu ne'ebé la adekuadu ba realidade timoroan nian. Ho baze ne'e maka ita tenki haree ho forma objetivu no realista ba reforma nesesáriu sira hodi adekua ho di'ak ba realidade ne'e", explika iha deklarasaun sira ba Lusa iha Díli.

Atrazu iha rezolusaun hosi kazu sira, kastigu sira ne'ebé la loos, prosesu oioin kontra eis-membru sira Governu nian, falta majistradu no operador judisial sira seluk no falta ema barak, tékniku sira no material sira hamosu preokupasaun iha sosiedade timoroan kona-ba área judisial.

Problema lian portugeza, falta iha nível juís sira iha Tribunal Rekursu, kapasidade ne'ebé la sufisiente hosi forsa sira investigasaun nian no uzu maka'as hosi prizaun preventicu hanesan medida koasaun, hanesan problema sira seluk ne'ebé iha.

Rui Araújo fó hanesan ezemplu problema sira kona-ba orden jurídiku timoroan nian sei kontempla lejislasaun indonéziu - hosi tempu okupasaun iha nasaun -, lejislasaun aprovadu hosi administrasaun tranzitóriu ONU nian (to'o restaurasaun independénsia nian) no lejislasaun hosi Estadu soberanu (hafoin tinan 2002).


"Aplikasaun hamosu konfuzaun barak. Ema barak hatete katak dalabarak sistema judisiáriu ladún iha kapasidade hodi hatán ba dezafiu sira justisa nian iha nasaun, maibé ami tenki haree ba situasaun ne'e", nia hatete.

Reforma ne'ebé hala'o daudaun sei analiza oinsá kódigu sivil, penal ho prosesu penal sira no sei analiza aspetu sira hanesan funsionamentu hosi instituisaun judisial sira, justisa kostumeiru, lejislasaun komersial, no aspetu sira seluk no oinsá bele kapasita di'ak no adekua ba rekursu ema nia iha área.

"Kapasitasaun hosi rekursu ema sira nian tenki konsistente ho adekuasaun hosi sistema no setór nian. Hanesan pontu importante ba reflesaun, komisaun identifika hela área sira ne'e, hamutuk ho operador sira justisa nian rasik", hatete hosi governante.

"Ne'e reflete maturidade ruma, hodi hadook subjetivizmu ida-idak nian, haree ba problema judisial no judisiáriu ho forma objetivu liu hodi haree oinsá bele rezolve problema sira ne'e", nia hatete.

Bainhira hatán kona-ba persepsaun entre alegadu barak abuzu poder hosi majistradu sira ka situasaun sira ne'ebé karik iha kastigu maka'as ka iha interese maka'as hanesan ezemplu iha aplikasaun ba medida koasaun nian, Rui Araújo konsidera mós katak tenki haree fali formasaun.

"Hosi hanoin prátiku iha falta balun iha ‘check sand balances’ hosi operador sira justisa nian iha nasaun. Ami hotu hatene katak falta juís inspetor sira iha sistema judisial hodi bele halo avaliasaun regular ida no sistemátiku hosi serbisu juís sira kareira nian", nia afirma.

"Ne'e iha konsekuénsia ba falta progresaun iha kareira hosi juís sira nian rasik maibé mós iha ligasaun ho persepsaun hosi falta kualidade iha justisa. Sistema sira ne'e tomak maka tenki hetan revizaun", nia konsidera.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: