quinta-feira, 2 de fevereiro de 2017

Parseria ekonómiku foun iha koperasaun portugeza ho Timor-Leste iha futuru - Governu

Programa foun hosi koperasaun Portugal ho Timor-Leste sei iha modelu ida "estratéjiku liu", ho fahe responsabilidade sira no aumenta papel ba parseria ekonómiku sira", hatete hosi sekretária Estadu hosi Koperasaun portugeza ba Lusa.

"Ami sei iha modelu ida koperasaun nian ne'ebé estratéjiku liu, ezijente liu iha partilla hosi responsabilidade no iha apropriasaun ne'ebé ami hakarak halo hosi projetu sira", hatete hosi sekretáriu Estadu Negósiu Estranjeiru no Koperasaun (SENEC), Teresa Ribeiro, ba Lusa.

"Hanesan relasaun sira ne'ebé ladún asimétriku, ladún vokasional ba ajuda emerjénsia nian, ba tulun humanitáriu, no bazeia liu iha parseria ekonómiku sira ne'ebé hanesan importante tebes ba dezenvolvimentu hosi área emprezarial iha Timor-Leste", nia hatutan.

Teresa Ribeiro ko'alia ba Lusa bainhira to'o iha Díli ba vizita loron haat no ne'ebé sei hasoru malu ho ministru timoroan balun iha área sira hanesan administrasaun estatal, justisa, edukasaun, defeza no negósiu estranjeiru nian.

Durante vizita ne'e sei hahú hanoin programa no modelu koperasaun foun, entre matéria sira seluk.

Iha tinan 2017 nia sei hotu programa indikativu atual hosi koperasaun Portugal nian ho Timor-Leste, ho folin euro millaun 45 no agora sei avalia, esplika hosi Teresa Ribeiro, hodi bele "haree ba koperasaun foun" iha área diferente.

Teresa Ribeiro destaka faktu hosi parte koperasaun portugeza la'o hamutuk ho parseiru internasional sira seluk, hanesan ho kazu hosi Uniaun Europeia (UE), iha área importante sira hanesan justisa.

"Iha ne'e iha filozofia foun ida ne'ebé presiza hasai iha diskusaun sira no ho filozofia hanesan tenki konkorda ho ami nia kolaborasaun iha futuru no ami nia koperasaun ho Timor-Leste", nia hatete.

"Ami iha mós komponente orientadu tebes ida ba investimentu privadu tanba ne'e hanesan importante, alias hamutuk ho sira ne'ebé ohin loron hanesan orientasaun hosi ajenda multilateral, hosi ajenda 2030", nia hatete.

SENEC konsidera katak presiza muda relasaun ho nasaun parseiru sira, buka "mobiliza investimentu privadu, garanti apropriasaun no harii modelu ida ho baze iha benefísiu mútuo no fahe responsabilidade sira".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: