terça-feira, 20 de setembro de 2016

CNRT, partidu bot timor-oan nian, iha tempu badak sei analiza atu hala’o Kongresu Nasionál



CNRT, partidu bot timor-oan nian, iha tempu badak sei desidi reuniaun hosi Konsellu Polítika Nasionál tuir mai, karik sira-ninia Kongresu Nasionál seo hala’o molok ka depois eleisaun jerál 2017, tuir sekretáriu jerál partidu dehan ba Lusa. 

Dionísio Babo esplika katak reuniaun Konsellu Polítika Nasionál (CPN) tenke adia tanba ajenda barak hosi prezidente Congresso Nacional de Reconstrução Timorense (CNRT), ministru Xanana Gusmão, liu-liu tanba serbisu barak relasiona ho tema delimitasaun fronteira marítima.

"Ami sei tenke hala’o sorumutu ne’e iha tempu badak no ami mos sei desidi bainhira maka sei hala’o kongresu”, tenik Babo, ministru Estadu, Kordenadór ba Asuntu Administrasaun Estadu no Justisa nomós ministru Administrasaun Estatál ba Lusa.

“Independentemente hosi ne’e, serbisu CNRT nian la’o ho di’ak, sempre hala’o beibeik debate iha partidu laran no prosesu preparasaun ho sosializasaun ba programa partidu, no hanoin ba eleisaun jerál ne’ebé maka hahú ona”, nia dehan.

Iha tinan oin, Timor-Leste sei hala’o eleisaun prezidensiál no lejislativa hodi antesipa, ikus-ikus ne’e, xoke entre líder istóriku tolu: Xanana Gusmão, Mari Alkatiri (Fretilin) ho previsivelmente atuál xefe Estadu, Taur Matan Ruak, ne’ebé bele hetan apoiu hosi partidu foun, Partido de Libertação do Povo (PLP).

Tuir Babo, “iha tan lisaun ida maka mosu” hosi prosesu polítika iha Timor-Leste, ne’ebé konfirma katak sosiedade kontinua hakarak atu hetan nafatin partisipasaun hosi ema antigu/jerasaun antigu sira.

“Iha 2017 ba oin, sei konta ho partisipasaun hosi jerasaun foun. Maibé ami-ninia líder istóriku sira kontinua hetan papel ativu no sosiedade hakarak kontinua konata ho sira-ninia asaun. Balun lakohi, maibé jeralmente iha terenu, barak maka lakohi husi líder istóriku hirak ne”e”, nia esplika.

Kona-ba karik líder sira ne’e kontinua reprezenta eleitór joven sira, Babo insisti katak nasaun ne’e sei iha hela ninia tranzisaun polítika no sira ne’ebé “moris luta kontra okupasaun, sei kontinua konta istória, fó influénsia no politiza debate polítika”.

"No tanba ne’e maka maski jerasaun foun, moris iha finál hosi okupasaun ka depois, maibé sira kontinua hatene nafatin kona-ba kestaun ne’e. Ha’u hatene katak joven sira, maski lapartisipa ativamente iha luta, maibé sira kontinua rona nafatin debate hirak ne’e. Ha’u sente laiha diferensa entre saida maka joven ho sira-ninia inan-aman hakarak: prosperidade no dame", nia dehan.

Kona-ba eleisaun prezidensiál, Babo esplika katak ladauk foti desizaun ruma, maski hanesan baibain, partidu ne’e laapoia kandidatura hosi partidu seluk, bainhira parte hotu aponta ba kandidatura hosi Francisco Guterres (Lu-Olo), prezidente Fretilin no konsidera favoritu liu, no eventuál kandidatura independente ida hosi José Ramos-Horta.

Babo haktuir hikas katak iha 2012, CNRT ho Xanana Gusmão fó ona apoiu ba Taur Matan Ruak ninia kandidatura, maibé tanba de’it Taur aprezenta-aan hanesan “kandidatura independente”, no hosi ne’e maka mosu senáriu ida hosi Lu-Olo hasoru Horta, hanesan partidu ne’ebé “bele inklina liu” hodi apoiu ida daruak.

“Konfigurasaun polítika ne’ebé iha, bele halo observadór sira foti konkluzaun katak iha iha duni diresaun ne’e. Maibé buat hirak ne’e hotu, sei debate durante konferénsia nasionál partidu nian ka iha duni kongresy hodi determina karik CNRT apoia ema ruma, ka sei atu aprezenta ninia kandidatu rasik”, dehan.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: