terça-feira, 20 de setembro de 2016

Prátika demokrátika iha Timor-Leste tenki sai"rituál" - prezidente Parlamentu


Prezidente Parlamentu Nasionál (PN)  iha ohin defende katak "ritualizasaun ba prátika demokrátika" iha Timor-Leste, nia konsidera katak  demokrasia "laós moris hosi  inspirasaun  divina, laós konstrui ho lalais  maibé persiza  edifkasaun ida kleur no  pasiente".

"Demokrasia laós mosu hosi  majia. Tenki implementa iha pratika no repete nafatin. Só hanesan ne’e maka bele  rekoñese hanesan ita nian, hanesan parte integrante ida iha ita nia maneira moris nian . Só ho prátika demokrátika beibeik, inklui hanesan ita nian ", tenik  Adérito Hugo da Costa.

Prezidente PN koa’lia iha sesaun solene ba arranke  sesaun 5.ª lejislativa iha atuál lejislatura, ne’ebé sei remata iha 30 jullu 2017, no  eleisaun  prezidensiál ne’ebé to’o agora.

Kompara ho reforsu demokrasia tuir  "tempu no repetisaun" nesesáriu  atu  produz lia-fuan  sagrada bainhira  reza, Hugo da Costa haktuir katak  presiza "insiste no repete", reafirma papel Parlamentu  nian atu  garante implementasaun  demokrátiku: fatin ida ne’ebé anisia lejislativu no fiskalizasaun ba asaun governativu maibé moos hanesan"sentru ba debate polítiku boot, fatin  desizivu ba espresaun diferente, ba  konstrusaun  kompromisu no ekilíbriu desizivu hodi sustenta  avansu  hirak" nasaun nian.

Hugo da Costa esplika katak, bazeia  sentidu ne’e, no atu  haforte  respeitu ba soberania parlamentar, implementa hela " reforma profundu  iha Parlamentu Nasionál ne’ebé  serve atu konsolida funsaun  lejislativu no fiskalizadora" no atu  reafirma "hanesan palku debate boot kona-ba polítiku nasionál nian".

Iha  intervensaun ne’e, nia dedika moos mensajen ida  ba ninia antesesór, Vicente da Silva Guterres, hatete katak iha parlamentu "dignifika, ho ninia umanizmu, defende  Konstituisaun  no legalidade demokrátika iha Timor-Leste".

Hugo da Costa afirma katak  sesaun lejislativu, ne’e ikus molok lejislativa tuir mai  ne’ebé maka sei iha  prezidente, "sai hanesan tinan ida ne’ebé timoroan sira, ba datoluk dezde independénsia, konvidadu ezerse  ninia direitu" ne’ebé luta: "Direitu ba ita ninia pátria, soberanu no demokrátika, maka hothotu bele hato’o ninia lian", nia afirma.

Fatin ne’e "insubstituível" hosi  PN iha sistema demokrátiku  Timor-Leste ne’ebé reprezenta konfiansa populasaun nian  iha "prosesu kontínua no permanente hatuur iha rejime separasaun ba poder, ho  regra no prosedimentu, ne’ebé maka  opozisaun iha estatutu no papel ida relevante hanesan ho Governu", nia konsidera.

Hugo da Costa hatete ba deputadu sira katak  PN tenki hatene "halo liu duké métodu tradisionál" responde tuir moris  atuál nasaun nian no rona  sinál ne’ebé timoroan sira hatudu.

"Depende mia ita, deputadu sira, atu oinsa timoroan bele sente besik ba poder  no bele konfia maka’as iha ita nia asaun. Ne’ebé maka  sente efetivu ho reprezentativu. Nia fiar katak  esforsu ida-idak  hosi ita hotu  ninia hodi luta ba independénsia vale tebes", nia defende.

Iha períodu pré-eleitorál, Hugo da Costa refere moos ba "prontidaun no kriatividade iha debate " no "kuda kultura respeitu no diálogu" maski lahanesan. Halo moos  referénsia espesiál ida ba partidu polítiku boot sira atu "hatene sai  kriativu hodi prezerva diferensa hirak ne’e no buka halo negosiasaun no kompromisu" no moos "maturidade atu tuur hamutuk no kompreende katak  iha hamutuk bele boot liu fali númeru eleitór sira".

"Ha’u rekoñese  katak  diverjénsia iha ideia no konflitu ne’e rasik hosi  polítika demokrátika, maibé laiha demokrasia ida buras  sein kultura lealdade institusionál no diálogu estratéjiku entre partidu ne’ebé  reprezenta iha  Parlamentu Nasionál", nia haktuir.

"Laiha demokrasia moris  sein kompromissu", nia afirma.

Prezidente PN refere espesiál liu  ba Xanana Gusmão, ninia prezidente  partidu, CNRT, no sekretáriu-Jerál  hosi Fretilin, Mari Alkatiri, " tamba iha  vizaun, ida deit, tau iha parte seluk sira nian diferensa no konsentra deit ba objektivu úniku ida: Timor-Leste".

"Inspiradu istória ho kompromisu no konverjénsia, iha lala’ok demokrasia nian, ne’ebé maka ita tenki  nafatin  projeta futuru iha ita ninia Parlamentu, hodi bele antesipa atu labele mosu  maioria absoluta iha eleisaun tuir mai", hatutan nian.

Hugo da Costa defende moos katak  líder timoroan sira  tenke  forma ne’ebé  garante  katak  sidadsaun  hotu iha papel ida ativu liu no influente iha  instituisaun  demokrátika, ho transparénsia hala’o kargu públiku  no servisu ne’eb’e besik.

"No  Parlamentu Nasionál tenki sai  ezemplu di’ak  ba preokupasaun ne’e, no tenki, liliu, iha palku polítiku boot sira. Mai ita hamutuk atu ita nia  Parlamentu sai  transparente, efisiente  no liliu besik  tan ba sidadaun sira",nia  afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: