quinta-feira, 22 de setembro de 2016

ONG sira hakarak atu hamneus pensaun vitalísia ba kargu públika hothotu


Organizasaun la’os-governamentál timor-oan nian sira defende katak Parlamentu Nasionál tenke haree ba realidade ekonómika no sosiál Timor-Leste nian, nomós hamenus pensaun vitalísia ne’ebé selu ba eis-deputadu ho eis-titulár hosi kargu públiku seluk. 

Pozisaun oioin hosi ONG ne’ebé hakarak atu ko’a persentajen hosi pontu 60 no 45 ba iha pensaun vitalísia, ne’ebé agora daudaun 100% hosi saláriu baze, aprezenta ona ba komisaun eventuál parlamentár ida ne’ebé kria hodi analiza tema refere.

Relatóriu komisaun nian ne’ebé ohin lee iha inisiu hosi debate plenária kona-ba proposta lei ne’ebé revé no halibur testu lejislativa atuál oioin ne’ebé defini ona pagamentu hosi pensaun vitalísia no regalia seluk.

Alterasaun seluk ne’ebé haktuir iha diploma ne’e maka hamenus pensaun ba pursentu entre 60 to’o 90 hosi saláriu baze mensál nian, ba deputadu ( ne’ebé tenke kumpri pelumenus mandatu tinan lima) no eis-membru Governu nian. Mantén pensaun 100% ba Prezidente Repúblika no 90% ba prezidente Parlamentu Nasionál, Primeiru ministru ho Prezidente Supremu Tribunál Justisa.

Hafoin adia ho tempu barak iha plenária – “lako’alia” durante tinan tolu – alterasaun ne’e lakonsege hatan ba ezizénsia públika, ne’ebé tuir komisaun eventuál remata iha jullu, maibé aprezenta fali ohin.

Iha parte seluk, alterasaun ne’e laafeta ba sira ne’ebé agora daudaun asumi hela knar, maibé sei aplika ba sira ne’ebé asumi kargu hafoin eleisaun prezidensiál no lejislativa 2017.

Kontinua hatene katak tuir dadus ne’ebé iha osan hira maka lakon ba Estadu hodi selu pensaun vitalísia no osan hira maka sei fó ba Estadu iha tinan rua 20 oin mai.

“To’o oras ne’e aprovasaun hosi relatíruu refere, ladauk haruka informasaun ne’ebé husu ba Governu”, tuir informasaun hosi testu komisaun eventuál nian.

Relatóriu ne’e, inklui mos sujestaun oioin hosi organizasaun la’os-governamentál oioin kona-ba matéria ne’ebé sai nu’udar polémika iha Timor-Leste.

Tuir pozisaun ne’ebé haruka ba komisaun, Justice System Monitoring Program (JSMP) aprezenta konta indikativa ne’ebé sei reprezenta ba Estadu redusaun ida ba pensaun vitalísia, ho kustu media ba kada deputadu besik dolár rihun 32 tinan-tinan (iha rejime atuál hosi saláriu 100%).

Tanba konsidera valór ne’e barak liu no latuir realidade iha rai-laran, maka JSMP husu atu hamenus hosi pursentu 45 to’o 55, depende ba tinan mandatu nian.

Ida ne’e sei implika gastu médiu anuál entre dolár 8.770 to’o 12.670, tanba bele menus hosi gastu atuál, nomós bele halo poupansa ba titulár orgaun soberania sira, tanba menus ka ladun maka’as ona.

La'o Hamutuk hato’o proposta atu hamenus pensaun vitalísia ba 40% hosi saláriu baze deputadu nian, maski nune’e valór refere reprezenta “maisoumenus 85% hosi saláriu baze mensál hosi deputadu lejislatura dahuluk nian”.

Organizasaun ne’e mos refere ba iha nesesidade hodi adapta lei ne’e ba iha realidade ekonómika no sosiál nasaun nian, tanba ne’e maka Parlamentu Nasionál tenke halo serbisu tuir duni prinsípiu sustentabilidade finanseira.

SAPO TL ho Lusa – Foto: @Paulo Novais / Lusa

Sem comentários: