quinta-feira, 22 de setembro de 2016

KSTL Apoiu Rejime Seguransa Sosiál


DILI, (ANTIL)—Konfederasaun Sindikatu Traballadór Timor-Leste (KSTL) konsidera polítika governu liuhosi Ministériu Solidaridade Sosiál  (MSS) hodi hamosu proposta lei ba rejime  kontributivu seguransa Sosiál  buat ida importante teb-tebes tanba, konstituisaun RDTL mós fó dalan atu garante seguransa sosiál  ba sidadaun hot-hotu.

Sekretáriu Jerál KSTL José da Conceição da Costa hatete, lei ne’e di’ak tanba nu’udar rejime  úniku, públiku, kontributivu no auto-finansiadu.

“Polítiku rejime  seguransa sosiál  tranzitoriu ne’ebé governu uluk implementa iha 2012 ne’e foku de’it ba funsionariu públiku, maibé ida agora nian ne’e ba funsionariu públiku no mós traballadór privada sira”,  José da Conceição da Costa esplika ba ANTIL iha Parlamentu Nasionál bainhira akompaña diskusaun lei ba kriasaun rejime kontributivu seguransa sosiál, foin lalais ne’e.

Tuir José, rejime  foun ne’ebé haktuir iha proposta governu atu trata ema hanesan de’it, la kria klase ba tratamentu setór públiku ketak no privada ketak, hanesan esperensia nasaun Indonézia nian.

Aliende ida ne’e aplikasaun rejime  ne’e rasik hanesan polítika alternativa atu Timor iha fundus sufisiente bainhira osan mina rai nia maran. Dadaun ne’e Singapura adopta hela polítika ida ne’e. “Singapura uluk dezenvolve nia nasaun ne’e hodi de’it fundu kontributivu”, José kompara.

Hodi konsidera fundu kontributivu nu’udar fundu rezerva ida ne’ebé mak Timor-Leste iha hodi bele atende ba nesesidade bainhira Timor-Leste infrenta krize ruma iha loron ikus mai.

Nune’e José sujere atu osan ba fundu kontributivu ne’e efektivu liu, di’ak  liu mak hamenus osan ba pensaun sira hanesan vitalísia nune’e restu hosi osan sira ne’e governu bele kontribui ba iha fundu kontributivu.

Ho nune’e traballadór, funsionariu bainhira lei ne’e aplika ona sei garante moris di’ak ba família nian, tanba servisu nain bele mate, maibé osan ne’e nia jerasaun simu nafatin hosi tinan ba tinan.

Duke hanesan saida mak agora akontese dadaun funsionariu ida ou traballadór ida mate simu osan fulan hira de’it laiha ona. (jornalista: Manuel Pinto; editora: Rita Almeida)

Sem comentários: