quinta-feira, 22 de setembro de 2016

Timor-Leste hanesan nasaun ne’ebé hetan liu progresu iha saúde desde 2000


Timor-Leste hanesan nasaun iha mundu ne’ebé hetan progresu ba iha área saúde nian, hosi Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável desde 2000, tanba pasifikasaun nasaun nomós aposta ba iha asesu serbisu kuidadu, tuir estudu ida fó sai.

Horisehik publika ona iha revista sientífika The Lancet no aprezenta durante eventu ida iha Nasoins Unidas, Nova Iorke estudu ida ne’ebé foin maka halo avaliasaun ba dezempeñu nasaun nian, relasiona ho meta Saúde inskrita ba iha Objetivu Desenvolvimentu Sustentável (ODS).

Konkluzaun prinsipál katak mundu kria ona progresu ba área saúde desde 2000, liu-liu kestaun kona-ba mortalidade infantil no neonatál ka kobertura universál hosi kuidadu saúde nian, maibé indikadór balun piór liu, hanesan obesidade infantil, violénsia doméstika ka alkolismu.

Iha sira-ninia investigasaun, sientista sira ne’ebé lidera hosi Stephen Lim, hosi Institutu ba Métrika no Avaliasaun Saúde iha Universidade de Washington, Seattle, EUA uza dadus estudu kona-ba Pezu Globál hosi Moras nian, hodi avalia dezempeñu hosi nasaun 188, ba indikadór 33 hosi 47 kona-ba saúde ODS nian, no klasifika buat hirak ne’e ba índise katak hahú hosi zero (piór) to’o 100 (di’ak liu).

Progresu hosi nasaun ba iha índise ne’e eterojéneu tebes, tanba iha nasaun balun maka hetan pontu 15 di’ak liu, hosi kedas tinan 2000 to’o 2015 no nasaun balun tuun pontu rua iha duni períudu hanesan.

Desde 2000, progresu bot ba iha índise ODS relasiona ho Saúde kalla iha Timor-Leste, tanba nasaun ne’e rejista ona ho pontu índise 18,5, tuir maka Butaun (16,2) ho Kolómbia (15,6).

Hosi parte seluk maka Líbia ho Síria (ho menus pontu rua) no Xili (-1).

Autór hosi estudu ne’e haktuir progresu ne’ebé Timor-Leste hetan, bazeia ba meta hitu ne’ebé sira estuda ona: intervensaun hodi hala’o kobertura universál ba kuidadu saúde, prezensa hosi profisionál kualifikadu durante partu, asesu ba kontrasesaun moderna, mortalidade infantile ho neonatal, estatura labarik nian menus, asesau ba bee no saneamentu, inklui mortalidade tanba funu no konflitu.

Hanesan ezemplu, investigadór sira haktuir hikas katak, hafoin períudu violénsia no konflitu iha 1990, Timor-Leste aplika ona medida reabilitasaun barak ba iha setór saúde, hamutuk ho Banku Munduál nomós parseiru seluk, hosi tinan 2000 to’o 2001, ho objetivu atu estabelese hikas sistema saúde iha rai-laran nomós hadia asesu ba ema ki’ak sira, ba área saúde nian.

Tuir informasaun foun, reforma no finansiamentu hosi serbisu saúde nian maka sai hanesan tema importante hosi ajenda governamentál, tanba Ministériu Saúde lansa ona Pakote Serbisu Báziku Saúde nomós Pakote Serbisu Ospitalár, iha 2007.

Jeralmente iha duni ninia progresu, maski meta ba pezu infantil, tabagismu no konsumu álkool ladun aumenta iha Timor-Leste desde 2000. Iha nivel mundiál, nasaun hirak ne’ebé hetan aumenta hosi tinan 2000 to’o 2015 maka Ázia orientál, sentrál no sudeste aziátika, nune’e mos parte hosi Amérika Latina (Venezuela ho Honduras).

Nasaun Áfrika subsaariana barak mos hetan konsiderasaun di’ak, inklui Angola ne’ebé hetan pontu 11 resin iha índise, liu-liu tanba fin hosi funu sivil, iha 2002, maibé mos iha redusaun ba taxa estatura infantil baixa, hanesan medida ne’ebé sei atu halo kobertura universál ba saúde nomós aumenta tan profisionál kualifikadu ba partu nian.

Guiné Ekuatoriál mos sa’e ba pontu 11, espesialmente tanba asesu ba kuidadu saúde, maski menus iha obesidade infantil. Kaboverde aumenta pontu 10, hosi tinan 2000 to’o 2015, tanba moras malaria tuun, no aumenta iha kobertura ba serbisu saúde nomós melloria ba iha parte saneamentu.

São Tomé e Príncipe ho Mosambike sa’e ba pontu sia, hosi 2000 to’o 2015, Portugal ba ualu, Brazil ba hitu no Guiné-Bissau ba lima.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: