terça-feira, 21 de fevereiro de 2017

Banku Mundial: Timor-Leste tenki hametin planeamentu ba kustu sira iha saúde

Gastu sira iha área saúde nian iha Timor-Leste tenki iha planeamentu di'ak liután tanba aumentu maka'as iha tinan hirak ikus ne'e no kontinua aumenta hodi hamosu presaun sira iha orsamentu públiku, hatete hosi relatóriu ida hosi Banku Mundial.

Tanba ne'e, estudu hosi Banku Mundial konsidera katak hadi'a polítika no planeamentu sira hanesan importante ba jestaun kustu sira nian no iha tempu hanesan bele sustenta progresu nesesáriu sira ba sira ne'ebé seidauk di'ak iha sistema saúde timoroan nian.

"Orsamentu saúde Timor-Leste inan aumenta beibeik durante dékada ikus ne'e, gastu loloos ho saúde hosi Governu aumenta maka'as entre tinan 2008 no 2014", hatete hosi Bolormaa Amgaabazar, reprezentante hosi Banku Mundial ba Timor-Leste, iha komunikadu ne'ebé akompaña relatóriu ne'e.

"Maibé, perspetivu kresimentu nian ba ekonomia timoroan durante tinan hirak tuirmai ne'e hanesan moderadu no, nune'e, governu tenta hela kontrola aumentu hosi despeza públiku sira ne'e. Agora, ho hanoin ne'e, presiza planeamentu no polítika próativu sira saúde nian sai hanesan fundamental ba progresu kontínuo no sustentadu iha sistema saúde Timor-Leste nian", nia defende.

Estudu - apoia hosi Uniaun Europeia no hosi Governu australianu no hetan partisipasaun hosi Governu timoroan - analiza kestaun sira finansiamentu ne'ebé área saúde Timor-Leste nian sei hasoru iha tinan lima oinmai, inklui área importantee sira ne'ebé presiza finansiamentu maka'as no karik apoiu hosi Governu no mós hosi parseiru internasional sira.

Entre rekomendasaun sira, relatóriu defende progresu hosi efisénsia ba gastu sira iha saúde, "aumenta valor hosi forsa serbisu atual" no introdusaun ba planeamentu orsamental di'ak ida iha prazu naruk.

Análize fó hanoin avansu sira ne'ebé hetan ona iha área saúde iha Timor-Leste ne'ebé hahú ona, iha restaurasaun independénsia iha 2002, ho de'it médiku na'in 20 ba populasaun ida hamutuk millaun ida resin no hanesan nasaun ida ne'ebé iha indikador aat liu iha mundu.

Ohin loron, Estadu fó serbisu ba médiku na'in 900 resin ho reforsu maka'as ida iha infraestrutura sira saúde nian no progresu iha kuaze indikador sira hotu, inklui iha esperansa moris nian ne'ebé liuhosi tinan 48, 5 iha tinan 1990 ba tinan 67 iha 2014.

Iha parte rejional sira, Timor-Leste iha médiku na'in 0,8 ba populasaun rihun resin, aumentu liu, hanesan ezemplu ba médiku na'in 0,3 ba populasaun rihun resin iha Tailándia no iha Indonézia.

Diminuisaun maka'as iha mortalidade infantil no inan nian, kobertura di'ak ba kuidadu pré-natal sira, aumentu ba uzu antikonsentivu sira no aumentu ba konsiénsia no koñesimentu kona-ba moras infesiozu sira no sira ne'ebé la da'et hanesan avansu sira seluk ne'ebé destaka iha estudu.

"Maibé, dezafiu barak sei mosu iha saúde. Taxa mortalidade inan nian no taxa desnutrisaun labarik sira nian ne'ebé seidauk to'o tinan lima sei hanesan aas tebes iha mundu. Taxa imunizasaun seidauk to'o iha nível di'ak ida no asesu ba serbisu saúde nian ho kualidade kontinua limitadu", nia destaka.

Hanesan ezemplu, relatóriu haree katak masa salarial iha área saúde nian - "karik hanesan dezafiu boot ba orsamentu hosi saúde iha prazu médiu" - aumenta 344% entre tinan 2008 ho 2014, aumentu boot ida duké kresimentu hosi 233% iha masa salarial hosi governu iha termu total.

Kona-ba gastu farmaséutiku sira, relatóriu konsidera katak "despeza farmaséutiku sira hanesan aas maibé la'ós aas tebes" bainhira kompara "ho gastu sira iha nasaun sira seluk hosi rendimentu ki'ik no médiu".

Autor sira hosi relatóriu ne'e senti hakfodak tanba "kresimentu lalais hosi despeza farmaséutiku sira no hosi fornesimentu sira hasoru asesu limitadu sira ba ai-moruk sira no ba suprimentu importante sira seluk".

"Karga fiskal ne'ebé akontese hosi aumentu ba gastu sira ho ai-moruk sira bele hamenus bainhira halo esforsu sira ne'ebé konsentra hodi hadi'a efisiénsia ho rekursu atual sira no ba gastu sira iha futuru", defende.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: