terça-feira, 21 de fevereiro de 2017

Kriasaun ba forsa seguransa hosi Partidu Demokrátiku timoroan hamosu polémika

Partidu Demokrátiku (PD) timoroan harii ona forsa privadu ida seguransa nian, Guarda Demokrátiku, ne'ebé sei akompaña asaun sira hosi kampaña no sei garanti seguransa iha fatin sira partidu nian maibé hamosu daudaun krítika iha Timor-Leste.

Iha loron hirak ikus ne'e, diresaun hosi PD, ne'ebé diriji hosi sekretáriu-jeral Mariano Sabino, fó pose ba elementu sanulu resin hosi Guarda Demokrátiku, medida ida ne'ebé hetan felisitasaun hosi apoiante sira partidu nian maibé mós hetan krítika sira iha rede sosial sira.

Elementu sira hosi Guarda Demokrátiku aprezenta aan ho farda sira ne'ebé hanesan ho forsa sira seguransa nian, ho kór azul, kór partidu nian, no ho xapeu kór azul, iha sasán rua ne'e iha dekorasaun ho bandeira PD nian.

Lurdes Bessa, visi-prezidente ida hosi PD, explika ona ba Lusa katak inisiativu ne'e hakarak hatán ba "problema jeral ida iha Timor-Leste": "númeru aas hodi joven sira ne'ebé laiha buat ida hodi halo, laiha kualifikasaun sira ka laiha sasán ida iha sira nia liman laran".

"Naran Guarda Demokrátiku, no la hatene naran seluk ne'ebé maka fó ba forsa ne'e. Iha hodi garanti atu serbisu sira PD halo ho normalidade, seguransa durante debate sira no iha fatin sira ne'ebé PD agora daudaun iha", nia afirma.

Longuinhos Monteiro, ministru Interior, admiti ona ba Lusa katak senti preokupadu ho notísia, hodi explika ona katak nia fó ona instrusaun ba komandante jeral hosi Polísia Nasional Timor-Leste nian (PNTL) hodi hetan liután informasaun kona-ba grupu.

"Ami hakarak hatene nia funsaun, estatutu no saida maka sira halo. Tanba lei hosi partidu polítiku sira la permiti ba sira hodi kria sira nian grupu seguransa rasik ba atividade sira partidu nian", nia subliña.

Longuinhos Monteiro hakarak hatene loloos knaar hosi Guarda Demokrátiku nian iha kampaña eleitoral, hodi explika katak PNTL maka garanti seguransa, nune'e lalika harii "guarda sira hanesan ne'e hodi bele depois sai sujeitu ba perturbasaun sira ne'ebé bele akontese".

"Ami tenki iha esklaresimentu loloos hodi justifika ne'e, se la'e ami tenki foti medida sira hodi la autoriza asaun sira hanesan ne'e. Ami nia lei defeza no seguransa interna laiha fatin ba kriasaun hosi grupu sira hanesan ne'e - no ha'u lakohi uza liafuan paramilitar sira - hosi seguransa partidáriu ida nian", nia konsidera.

Mari Alkatiri, sekretáriu-jeral hosi Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente (Fretilin) sai hanesan lian ida krítika liu ba medida ne'e, hodi kestiona legalidade hosi grupu ne'e iha nia deklarasaun sira ba Lusa.

"Hanesan grupu ida hosi partidu ida ne'ebé hatais farda, ne'ebé halo treinu hanesan militar, ne'ebé kumprimentu ho saudasaun ida hanesan neonazi no halo juramentu ho liman estendidu, halo ha'u hanoin tempu hosi mosidade portugeza iha ha'u nia juventude", nia hatete ona ba Lusa.

Konsidera katak "militariza organizasaun juvenil ida hosi partidu ida hanesan ilegal", Alkatiri hatete katak hanesan importante investigasaun ida no "foti pozisaun loloos ida" kona-ba asuntu, hodi konsidera katak hanesan "sinal ladi'ak" bainhira mosu grupu antes eleisaun sira.

Bainhira husu atu komenta krítika sira, Lurdes Bessa rejeita komparasaun Guarda nian ho forsa polítika sira hosi Indonézia no até ho milísia sira ne'ebé halo ona atuasaun iha Timor-Leste.

"Ida-idak kompara ho buat ne'ebé maka hanesan konveniente ba sira. Ha'u rona krítika sira no ha'u bele entende, maibé nia intensaun la'ós hanesan ne'e", nia explika.

Nia explika katak elementu sira hosi Guarda Demokrátiku sei iha disponibilidade mós "hodi halo intervensaun iha nível sosial, bainhira, hanesan ezemplu, iha kazu ba dezastre natural sira", hodi hetan nune'e "rekoñesimentu oituan no responsabilidade".

Krítiku sira hosi desizaun hosi PD kompara medida ne'e ho asaun hanesan iha indonézia hosi "satgas", forsa sira seguransa nian hosi partidu polítiku sira ne'ebé, tuir espesialista oioin, sai ona interveniente sira lahó regra sira iha seguransa nasional.

Hanesan konvokadu ba asaun partidáriu sira no asaun sosial sira, hanesan fahe hahán sira, "satgas" sira, iha kazu barak, ikusmai sai hanesan elementu asosiadu sira ba militarizmu no violénsia, hodi kontinua hanesan lejítimu de'it tanba nia relasaun ho forsa polítika sira.

Estudu sira ne'ebé halo kona-ba asaun hosi "satgas" sira iha Indonézia hatudu katak, hanesan ezemplu, nia envolvimentu iha atividade ilegal sira, konkorénsia entre unidade sira hosi partidu oioin no to'o kazu sira atake nian hasoru jornalista sira ka opozitor polítiku sira.

SAPO TL ho Lusa

1 comentário:

DIREITU ADMINISTRATIVU KONSTITUSIONAL TIMOR-LESTE disse...

pesoal nudar TIMOR oan, hau aseita politika partidu Demokrat nian nebe hakrak forma nia siguranca internal partidu nian atu bele asegura situasaun ruma nebe mosu orgensia iha edifisu partidu nian. hau hanoin partidu seluk mos persisa foti refrensia ida nee hodi aplika mos iha organizasaun partidaria. se lideransa balun dehan lei bandu organisasaun politika labele iha siguransa no iha farda, nee hau hanoin sala karik? se equandu organizasaun laiha simbolu hanesan bandeira, farda nee, laos organizasaun. ita uja ita nia fuan ho neon nudar TIMOR oan, hare no kompara tok organizasaun sosial, politika ida nebe maka laiha nia simbolu? arte marsiais deit tenke iha nia bandeira, farda ho nia guarda internal, nusa.maka partidu bot ida nia laiha guarda internal nee hau hanoin imposivel. obrigado.