quinta-feira, 9 de fevereiro de 2017

Polítika labele limita de'it iha "tweet" populista sira no demagogu sira, hatete hosi líder parlamentu timoroan nian

Prezidente Parlamentu Nasional timoroan lamenta ona iha loron-tersa ne'e katak hanoin polítiku hamenus ona liuhosi "tweet sira" iha rede sosial sira, ho diskursu populista no demagogu sira ne'ebé marka hosi "funu entre liafuan sira".

"Hanesan triste tebes tanba ita asisti ba movimentu populista sira no demogójiku sira ne'ebé moris, ne'ebé tau nia doutrina iha dalan loloos nia klaran no iha simplifikasaun ne'ebé halo tauk ba problema sira ne'ebé ita hasoru", afirma ona hosi Adérito Hugo da Costa iha loron-tersa ne'e.

"Ho preokupasaun maka ita asisti ba diminuisaun hosi hanoin polítiku ba "tweet sira" ne'ebé triste ne'ebé mosu liuhosi rede sosial sira, halo povu sira fiar katak ita moris iha ameasa no sala sira hanesan halo hosi ema sira seluk, ema ida ne'ebé oin-seluk", nia afirma ona.

Prezidente Parlamentu ko'alia iha Díli iha serimónia hahú edisaun Corrida da Paz de Sri Chinmoy tinan ne'e nian, eventu ida ne'ebé partisipa mós hosi primeiru-ministru Rui Maria de Araújo, membru oioin hosi ezekutivu no alunu sira hosi eskola oioin iha Díli, inklui Escola Portuguesa Ruy Cinatti ho Eskola 5.º Maio Bekora.

Eis-jornalista, ne'ebé prezidi parlamentu, aproveita mós momentu hodi repete importánsia hosi mensajen sira dame nian, ne'ebé halo diferensa ho "funu agresivu entre liafuan sira hosi líder balun" ne'ebé domina televizaun sira.

"Ba populista no demagogu sira, regra hanesan simples, halo de'it públiku sira senti di'ak, fa'an imajinasaun sira, hodi hetan injustisa boot ida ba povu sira seluk. Hamosu terus no halo bosu beibeik no halo to'o ansiedade sai hanesan ódiu", nia hatete.

Hugo da Costa no Rui Araújo sunu ona ahi dame nian, elementu simbóliku hosi halai ho kilómetru lima ne'ebé hahú iha tuku haat loraik, iha loron-kinta, iha Parlamentu Nasional nia oin.

Ahi ne'e reprezenta pasajen sasin ida entre jerasaun sira no hanesan símbolu ida hosi esperansa no mehi hanesan hosi humanidade ba dame no harmonia", no hetan ona bénsaun hosi papa na'in tolu, inklui hosi papa Francisco, iha fulan-Outubru, no individualidade sira hanesan madre Teresa ho Nelson Mandela.

Iha serimónia loron-tersa ne'e marka hetan prezensa hosi kandidatura prezidensial timoroan na'in rua, deputadu hosi Frente Mudança (FM) José Luis Guterres ho Antonio Maher Lopes, apoiadu hosi Partido Socialista de Timor (PST).

Adérito Costa hatete ona katak prezensa ida hanesan "sasin ida oinsá Timor-Leste kaer ho empeñu demokrasia no importánsia ne'ebé atribui ba organizasaun hosi eleisaun demokrátiku sira" iha nasaun.

"Ha'u iha fiar katak, iha eleisaun prezidensial sira no mós iha lejislativu sira, Timor-Leste no ami nia povu, sei hatudu fali katak respeita intoleránsia ba regra sira demokrasia nian", nia hatete.

"Ha'u iha dezeju ba ema hotu hodi iha kampaña di'ak ida ho defeza iha prinsípiu fundamental sira hanesan Dame no demokrasia, sira ne'ebé Sri Chinmoy luta ona iha nia moris tomak", nia hatutan mós.

Eleisaun prezidensial sira halo iha loron 20 MArsu no lejislativu sira halo iha inísiu fulan-Jullu.

Halai, ne'ebé iha tinan 30 ikus ne'e vizita ona nasaun 150 resin, hakarak liuliu fahe mensajen dame hosi nia fundador, Sri Chinmoy, ne'ebé nia estátua tau iha parte entrada prinsipal Parlamentu Nasional nian.

Chinmoy, ne'ebé mate iha tinan 2007 ho tinan 76, hanesan filózofou ida no profesor indianu ne'ebé sai koñesidu tanba prmove eventu atus resin, hosi konsertu, meditasaun sira no halai sira, ho tema dame interior no harmonia mundial.

Sentru meditasaun sira Chinmoy ohin loron ezisti iha nasaun sanulu resin iha mundu tomak.

"Corrida da Paz Lar-Unicidade", ne'ebé harii iha tinan 1987, mosu hanesan dalan ida hodi halibur ema sira iha eventu ida ne'ebé iha tempu ida hanesan global no lokal, no nune'e bele to'o iha ema rihun resin iha mundu tomak.

SAPO TL ho Lusa – Foto: António Sampaio / Lusa

Sem comentários: