quarta-feira, 1 de fevereiro de 2017

Projetu eskola referénsia sira iha Timor-Leste sei iha avaliasaun - Governu portugés

Projetu ba eskola referénsia timoroan,  finansia hamutuk ho Portugál, sai alvu ba avaliasaun  independente ida ne’ebé sei halo analiza krusiál programa ensinu portugés iha Timor-Leste, hatete iha horisehik sekretáriu Estadu Kooperasaun portugeza.

"Saida maka prevé ona atu halo avaliasaun ba  matéria sira hotu oinsa funsiona no estuda nomós sente hanesan solusaun di’ak. Medida ne’ebé inklui iha ha’u nia diskusaun ho  autoridade timoroan sira", haktuir ba  Lusa  iha  Díli sekretária Estadu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun (SENEC), Teresa Ribeiro.

"Ne’e hanesan área preokupasaun ida ne’ebé sei inklui moos iha ami nia ajenda serbisu nian no sei halo diskusaun. Ho hanoin  katak atu avaliasaun independente ne’e bele ajuda ita ba dalan future nian  no inklui aspetu sira hotu ne’ebé  relasiona ba programa ne’e", nia afirma, iha deklarasaun ba loron dahuluk ba loron haat ninia  vizita iha Timor-Leste.

Prezente iha kapitál  munisípiu timoroan 13, envolve dosente estajiáriu Timor-Leste nian besik 80, profesór portugés 130  no alunu sira liu  7.000, projetu eskola referénsia - Centros de Aprendizagem e Formação Escolar (CAFE) -  hanesan elementu importante tebes hosi  programa apoiu ba ensinu portages iha Timor-Leste.

Finansia hamutuk hosi nasaun rua, projetu ne’e hetan afetadu ona ho problema oioin, ho atrazu iha haruka dosente sira - kontinua lamai  maski tinan  letivu hahú semana rua liu semana rua ona – no  atrazu boot liu iha pagamentu ba komponente salariál hosi parte Timor-Leste.

Koordenasaun projetu ne’e hetan kritika hosi  dosente barak maka  reklama sai vítima ba ameasa no intimidasaun bainhira  tenta fó  sai problema ne’ebé afeta projetu ne’e.

Falta kritériu klaru avaliasaun dosente nian -  ne’ebé  determina kontratu saida maka dosente bele  renova - no elevasaun persentajen profesór ne’ebé lakohi renova metin iha Timor-Leste hatudu katak buar ruma la’o ladun di’ak.

Kestiona kona-ba aspetu ne’e, Teresa Ribeiro refere importánsia ba projetu, ne’ebé sei  evidensia ho  "esforsu finanseiru" hosi nasaun rua iha inisiativu,no "enorme abertura"  hosi parte rua "atu bele hetan solusaun di’ak " ba problema ne’e.

"Ami hakarak ultrapasa problema hirak ne’e hotu ne’ebé sei koloka ba projetu.

 Hanesan projetu  ida ambisiozu tebes, no laadmira katak iha difikuldade pontuál", nia hatete no konsidera katak importante maka  vontade parte sira atu  " hetan dalan di’ak liu " ba projetu ne’e.

Kona-ba  posibilidade atu haluan  programa  ne’e-  ho eskola ba nível subdistrital hanesan ambisaun líder timoroan balun, SENEC hatete katak  badahuluk importante iha rezultadu avaliasaun hodi  "konforma futuru projetu ne’e nian".

Espansaun ne’e "tenki hanoin didi’ak" atu haree karik iha  kapasidade ba rekursu hodi  aumenta programa ne’ebé "estratéjiku" ba Timor-Leste.

Foin lalais ne’e, ministru Edukasaun timoroan, António da Conceição haktui katak CAFE hatudu iha  rezultadu di’ak  duké eskola sira seluk hosi  ensinu públiku timoroan, maski iha kurríkulu hanesan, konsidera katak  diferensa iha kapasidade professor no metodolojia ensinu.

Durante vizita iha Timor-Leste, Teresa Ribeiro sei hasoru-malu ho ministru timoroan responsável ba área sira hanesan administrasaun estatál, justisa, edukasaun, defeza no negósius estranjeirus, entre sira seluk.

Vizita ne’e inklui moos assinatura ba protokolu kooperasaun iha área edukativu no vizita projetu edukativu iha Díli – inklui ba Escola Portuguesa Ruy Cinatti - no Liquiçá, iha ámbitu projetu eskola referénsia (CAFE) no kona-ba projeto Formar Mais.

Tuir  gabinete SENEC, vizita ne’e permite moos inisia debate ba negosiasaun Programa Estratéjiku Kooperasaun, instrumentu enkuadradór kooperasaun entre Portugál no Timor-Leste.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: