quarta-feira, 7 de fevereiro de 2018

PM: Timor-Leste tenki hili sistema governasaun eletróniku ne'ebé kompatível


Timor-Leste tenki hili loloos sistema sira governasaun eletróniku ne'ebé maka kompatível entre sira hodi garanti katak nasaun, iha área ne'e "la fó hakat ida ba oin no hakiduk hakat rua", primeiru-ministru timoroan hatete iha loron-tersa ne'e. 

"Timor-Leste iha vokasaun hodi sai hanesan nasaun ida ho administrasaun eletróniku dijital ne'ebé efisiente no di'ak. No, iha momentu ne'e, ita iha ona sistema oioin hosi governasaun eletróniku nian, iha serbisu balun, hanesan jestaun hosi finansa públiku sira no pagamentu nian ka baze hosi informasaun sira hosi funsaun públika nian, sistema rua ne'ebé maka ami presiza hodi iha ligasaun entre sira", Mari Alkatiri hatete.
"Iha futuru, ami hakarak hili loloos no hatama sistema sira ne'ebé maka kompatível entre sira hodi labele fó hakat ida ba oin no hakiduk hakat rua", nia hatutan.
Mari Alkatiri ko'alia iha semináriu ida iha Díli bainhira ko'alia, iha loron-tersa ne'e, preparasaun hosi roteiru ida ba governasaun eletróniku iha PALOP ho Timor-Leste.

Semináriu halo parte iha Projetu hosi Apoiu hodi Hadi'a Kualidade no Proximidade hosi Serbisu Públiku sira hosi PALOP ho Timor-Leste, ne'ebé koñesidu ho naran PASP/PALOP-TL no ne'ebé hahú implementa agora iha nasaun ne'e.

Alkatiri hanoin hikas katak dezenvolvimentu iha área informátiku no teknolójiku determina "ritmu sira ne'ebé lalais tebes iha mudansa hosi kapasidade serbisu sira nian", importante bainhira Timor-Leste "hakarak akompaña dezenvolvimentu iha mundu".

Prosesu ida ne'ebé implika "teknolojia rasik", maibé "liuliu kriasaun hosi kondisaun sira, inklui rekursu ema sira nian, infraestrutura sira, supraestrutura sira", ne'ebé permiti "avansa ho seguransa hodi uza teknolojia no la husik atu nia kontrola" ita, nia hatete.

"Ne'e hanesan kestaun importante nafatin ne'ebé maka ami hakarak hatán ho efisiénsia, efikásia maibé mós ho transparénsia ba ezijénsia sira hosi administrasaun públiku", nia afirma.

Ko'alia iha enkontru ne'e, embaixador Portugal nian iha Díli, José Pedro Machado Vieira, destaka ona "relevánsia maka'as" hosi projetu, ne'ebé halo parte iha Fundu Europeu hosi Dezenvolvimentu ba dala sanulu no ne'ebé maka implementa no selu hamutuk hosi Institutu Camões.

Nia hatete katak hanesan hodi kontribui ba serbisu públiku sira ho kualidade di'ak, hadi'a serbisu sira iha nível nasional no lokal no apoia nia informasaun, no iha kazu Timor-Leste nian sei hahú hala'o projetu ida ne'ebé aumenta emisaun hosi billete identidade sira iha munisípiu neen.

Halo parte mós hosi programa maka kriasaun hosi "rede ida hosi governu eletróniku iha lian portugeza" ne'ebé sei hanesan "plataforma potensial ida hodi fahe esperiénsia sira, adapta ba ritmu hosi nasaun parseiru ida-idak".

Diplomata esplika katak "roteiru hosi governasaun eletróniku ne'e sei defini estratéjia sira no polítika sira iha Governasaun Dijital ba komunidade hosi nasaun sira lian portugeza nian, hodi konsidera prátika di'ak sira hosi nasaun ida-idak iha área ne'e".

Objetivu maka "harii referensial ida ba rejiaun PALOP-TL, kompara ho ida ne'ebé maka halo iha rejiaun sira seluk iha mundu no ne'ebé hatudu ba medida loloos sira ne'ebé bele posibilita simplifikasaun administrativu, kapasidade hosi sistema ida hodi komunika ho sistema seluk hosi departamentu oioin iha Administrasaun Estadu nian no prestasaun hosi Serbisu Púbkliku sira ne'ebé efikaz liu no asesivel ba sidadaun sira no empreza sira", nia hatutan mós.

Selu hosi PASP/PALOP-TL, ho folin ida euro rihun 340, roteiru sei halo hosi Organizasaun ba Koperasaun no Dezenvolvimentu Ekonómiku (OCDE).

Ho tema "Lidera mudansa dijital iha Nasaun Afrikanu sira ho Lian Portugeza no Timor-Leste" semináriu ne'e organiza hamutuk ho Gabinete Diretor Jeral hosi Ministériu Justisa nian, parseiru institusional hosi PASP PALOP-TL iha Timor-Leste.
Enkontru ne'e hetan partisipasaun hosi membru oioin Governu nian, reprezentante sira hosi grupu diplomátiku ho responsável sira hosi área.

Ho investimentu global ida besik euro millaun 5,8 (millaun lima hosi UE no millaun ida hosi Camões - Institutu Koperasaun ho Lian nian), projetu PASP PALOP/TL iha supervizaun tékniku hosi projetu ne'ebé kaer hosi Ajénsia ba Modernizasaun Administrativu (AMA).

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: