terça-feira, 20 de dezembro de 2016

Tinan desizivu iha Timor-Leste ho eleisaun prezidensial no lejislativu

Debate polítiku sei domina ajenda iha Timor-Leste iha 2017 ho eleisaun prezidensial no lejislativu sira, ne'ebé previstu entre fulan-Marsu no fulan-Jullu, iha senáriu ida ba posivel opozisaun boot rua iha urna sira entre naran istóriku tolu timoroan nian.

Senáriu polítiku ida ne'ebé bele iha konfrontu ba aliansa polítika bo estratéjiku - maski lahó koligasaun sira pré-eleitoral sira nian - entre Xanana Gusmão (líder CNRT nian) no Mari Alkatiri (Fretilin), iha fatin seluk, karik, Taur Matan Ruak, atual xefe Estadu, ne'ebé bele hanesan kandidatu ba xefe Governu hosi partidu foun Partido de Libertação do Povo (PLP).

Iha dalan formal seidauk hatene katak Taur Matan Ruak sei asumi ka la'e aposta polítiku ne'e tanba atual Prezidente ne'e garanti de'it katak sei la kandidata fali ba kargu.

Asaun eleitoral sira 2017 nian sei hanesan votasaun dahuluk hosi timoroan sira iha estranjeiru, liuliu iha Portugal no Austrália, no akontese hafoin hala'o eleisaun lokal sira ne'ebé hala'o iha Outubru ho Novembru.

Maski seidauk iha karákter partidáriu - kandidatura sira hanesan individual no lahó símbolu partidu sira nian - partidu boot timoroan sira nian, Fretilin ho CNRT admiti katak iha susesu maka'as ho eleisaun hosi kuadru no militante oioin ne'ebé xefia suku sira no aldeia sira.

Votu sira ne'e, importante ba administrasaun lokal, no tanba influénsia hosi liafuan xefe suku nian iha populasaun sira izoladu liu nia moris, bele iha impaktu polítiku iha votu sira 2017 nian.

Liafuan hosi xefe suku ida kona-ba partidu ruma bele, iha kazu balun, sai importante ba tendénsia hosi votu nian hosi fatin ki'ik ida bele iha impaktu iha votasaun sira tanba repete iha nível nasional.

Kalendáriu eleitoral hahú iha fulan-Marsu ho prezidensial sira ne'ebé favoritu maka, agora daudaun, monu ba atual prezidente Fretilin nian, Francisco Guterres (Lu-Olo) - no sei hanesan nia kandidatura datoluk ba kargu.

Iha kandidatura datoluk bele iha mós José Ramos-Horta, ne'ebé uluk sai nu'udar xefe Estadu entre 2007 no 2012 (ne'ebé iha kargu bainhira hetan tiru iha atentadu ida ne'ebé kuaze halo nia sai vítima mortal) no to'o agora la konfirma katak aseita katak la'e kona-ba saida maka nia hatete hanesan apelu sira hosi área oioin sosiedade timoroan nian.

Iha ona konfirmasaun hosi kandidatura sira hosi António Maher Lopes (Fatuk Mutin), apoia hosi Partidu Sosialista Timor nian (PST), ho José Neves, eis-visi-komisáriu hosi Komisaun Antikorupsaun (CAC) ne'ebé aprezenta hanesan independente.

Iha fulan-Jullu sei halo eleisaun lejislativu, ne'ebé hanesan senáriu ida ne'ebé oinseluk tebes hosi 2012 nian, marka ho akuzasaun hosi Fretilin ba fraude no tensaun maka'as entre Xanana Gusmão ho Mari Alkatiri - iha 2006 tama iha xoke maka'as maibé liutiha tinan 10 sira hakbesik malu maka'as tebes.

Xanana Gusmão fó duni kargu hanesan primeiru-ministru nian, iha Janeiru 2015, ba Rui Maria de Araújo, hosi Fretilin no partidu ne'e ho CNRT sai kuaze hanesan aliadu parlamentar sira, ho votasaun kuaze iha sintonia iha kuaze hosi totalidade diploma sira nian.

Hakbesik malu entre sira na'in rua metin maka'as tanba ohin loron iha rival hanesan maka Taur Matan Ruak ne'ebé iha final 2015 no inísiu 2016 tama iha xoke hasoru Xanana Gusmão ho Mari Alkatiri, halo krítika maka'as hasoru sira na'in rua iha diskursu polémiku ne'ebé halo iha Parlamentu Nasional.

Aspetu seluk ne'ebé tenki konsidera iha eleisaun sira maka demográfiku tanba 30% hosi eleitor sira - iha Timor-Leste vota hahú hosi tinan 16 - vota ba dala uluk no hanesan votante sira dahuluk ne'ebé morus hafoin okupasaun indonéziu nian.

Ba joven sira ne'e "veteranu sira" rezisténsia nian importánsia hanesan ki'ik tebes duké ba jerasaun anterior sira, no preokupasaun maka'as sira hanesan edukasaun ho serbisu.

Aleinde ne'e iha nasaun ida ne'ebé rede sosial sira, liuliu Facebook, sai hanesan kanal prinsipal ba debate polítiku no informasaun nain - internet to'o iha fatin sira ne'ebé laiha jornal sira no televizaun ho kualidade - joven sira nian lian hetan impaktu polítiku boot tebes.

PLP mosu hodi kapitaliza jerasaun foun ne'e hodi hanoin atu hetan votu sufisiente sira hodi nune'e, pelumenus, sai hanesaun opozisaun ativu ida iha Parlamentu Nasional hodi diskuti ho kuaze unanimidade parlamentar total iha tinan hirak ikus ne'e.

La'ós ba dala uluk maka alternativu sira ba istóriku sira mosu iha Timor-Leste no partidu ida ne'ebé kredível liu, Partidu Demokrátiku (PD), bele la tama iha 2017, "fó" kbiit parlamentar balun ba PLP, ne'ebé situa iha fatin polítiku ne'ebé hanesan oituan.

Iha mós partidu ki'ik sira ne'ebé bele konsege fatin ida ka rua iha Parlamentu Nasiobal ne'ebé, buat hotu hatudu, sei la antesipa maioria absolutu ne'ebé tenki hetan no importante ba akordu sira governasaun nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: