terça-feira, 17 de janeiro de 2017

Dokumentáriu kona-ba labarik sira ne’ebé naok iha Timor-Leste durante okupasaun indonézia

Fundação Oriente iha Díli aprezenta iha  sábadu ne’e dokumentáriu ida kona-ba labarik  timoroan ne’ebé  naok  durante  okupasaun indonézia, lori ba nasaun ne’ebá no agora, badahuluk  fila fali mai sira nia uma.

"Nina no labarik sira ne’ebé naok iha Timor-Leste", produz hosi AJAR - Asian Justice and Rights, assosiasaun direitus umanus ida iha Indonézia ho reprezentasaun iha Timor-Leste ne’ebé uza kazu balun hodi hatudu  realidade ne’ebé afeta timoroan millaun resin.

Realiza ho indonéziu no koloka iha  portugés no inglés  filme ne’e hatudu iha lorokraik sábadu  nian iha delegasaun Fundação Oriente iha Díli, tuir  fali ho esplikasaun balun kona-ba antesedente ba serbisu ne’e hosi parte elementu AJAR sira.

Espalla iha arkipélagu boot indonéziu nian, iha  timoroan millaun resin ne’ebé, forsa,sei labarik, lori sai osi sira nia família, hosi sira nia rai no lori ba  distánsia ne’ebé dook, obriga  muda sira nia relijiaun no to’o sira nia naran.

Vítima pratikamente invizível hosi  okupasaun indonézia iha Timor-Leste ne’ebé to’o ohin loron , kontinua laharee sira nia família, lafila ba sira nia rai-moris fatin, sein hatene karik sira nia familia sei moris ka iha fatin ne’ebé sira atu ba hasoru.

Hosi parte Timor-Leste, sira nia familia buka hela sira, lahatene atu hasoru iha ne’ebé. Iha kazu balun, lutu tiha ona, husik besik iha uma rai-koak  mamuk hodi  lembra oan mate ka oan feto ne’ebé lakon.

Iha maiu tinan kotuk grupu kiik ida ho mane no feto hamutuk 11, balun sai katuas no ferik ona, mai Timor-Leste, maioria badahuluk  dezde naok hosi sira nia família no lori ba sidade no vila sira iha Indonézia.

Galuh Wandita, hosi AJAR – ne’ebé  responsável ba programa reuniaun familiar  ne’e - esplika ba  Lusa iha tempu ne’ebá katak karik  trata atu hasoru  "jerasaun ne’ebé naok", grupu ida pelumenus timoroan  4.000  - tuir  relatóriu Comissão de Acolhimento Verdade e Reconciliação (CAVR) – ne’ebé fó sai iha Timor-Leste .

"Ami buka hela sobrevivente grupu ida ne’ebé ha’u hanoin katak bele boot liu tuir  estimativu 4.000. Ba agora, Ami só hala’o serbisu liuhosi  kontaktu  ho sobrevivente sira seluk,ne’ebé sei hanoin ka hatene sira seluk ", nia esplika.

Ohin loron ho sira nia  vida iha Indonézia, difísil tebes atu tau hamutuk sira.

"Ne’e kestaun ida  sensível tebes ba sira. Moris iha  Indonézia durante tinan barak, integra ona iha kultura ne’ebá no nasaun ne’e no ami tenta deit halo  ponte", nia haktuir.

"Bazeia ba direitus umanus, hanesan labarik sira ne’ebé naok iha família. Maibé realidade maka ohin loron sira iha ona sira nia família rasik, iha ona komunidade foun", nia hatete.

Xoke ida ba sistema ne’ebé barak  sente bainhira ba dahuluk fila, hafoin tinan barak, ne’e  sinál drama pessoál ida ne’ebé kada ema hasoru, separa hosi ninia infánsia no família ho ema ida ne’ebé to’o ohin loron balun hasoru  difikuldade boot tebes atu komunika, tanba kestaun lian ka seluk.

Sira hotu iha naran ne’ebé lahanesan tuir naran ne’ebé uluk sira sarani: naran no apelidu loloos timoroan nian lakon - ka portugés – no ohin loron  koñesidu deit ho naran indonéziu, parte boot  liu  musulmanu sira nian.

Entre sira ne’ebé mai iha  maiu, ezemplu, Ernâni Monteiro ne’e  Mubaraj Wotu Modo, Eugénio Soares ne’e  Muhammad Irfan, no nia kaben, ne’ebé kaben iha 2001, hanesan mooos labarik ida ne’ebé naok, Dortea Hornai, agora Siti Latifah Dortea.

Rosita, ohin loron  Rosnaeni, labarik ida ne’ebé moos naok iha tempu uluk. Iha 1978 no ho ninia alin lori hosi forsa iha sira nia uma iha  Railakolete  hosi  elementu batallaun  indonéziu 612  ba Makassar, ne’ebé ikus mai, fahe tiha sira rua. Rosita nunka haree tan ninia alin to’o agora.

Promesa ho edukasaun di’ak, hosi  família indonézia ne’ebé  akolla, nunka fó buat ida ba sira no Rosita lorloron pasa ninia vida  iha terrenu agríkola. Dala barak tenta atu halai  maibé sempre lori fila fali ba uma.

Ohin loron, adulta ona, sai hosi Makassar  no hela iha Sulawesi Sentrál, lehetan  edukasaun tuir buat ne’ebé promete.

Alementu seluk hosi grupu maiu nian ne’e, naturál hosi  Baucau, hanesan labarik ida moos ne’ebé naok iha  1999, durante asaun finál hosi  okupante indonéziu.

Lori ba jhanesan  refujiadu ba Atambua, illa sorin  indonézio nian, no ikus mai tula ho ró military ida ba Makasar, ne’ebé hetan kuidadu hosi  Fundasaun Izlámiku Ansar.

Moris hamutuk ho labarik sira seluk iha  fatin akollimentu, Teresa hetan  baku hela deit: lahatene reza no hanesan refujiada ida hosi  Timor-Leste, realidade dook ida hosi komunidade ne’ebé maka forsa, integra deit.

Muda ninia naran, agora hanesan Sity Alma,hanesan  empregada doméstika no moris kuaze kilómetru  2.000  hosi  Baucau, sidade Malili, iha  Celebes.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: