sexta-feira, 2 de fevereiro de 2018

Depois Tinan 17, FALINTIL-FDTL Hadia kapasidade Defeza

Loron 2 Febreiru 2018 sai loron aniversariu ba tinan 17 sai nu’udar transisaun ba frente Armada Resistencia nian  FALINTIL transforma ba  FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (FALINTIL-FDTL). Fundasaun Mahein (FM) hakarak kongratula ba FALINTIL-FDTL ba oportunidade ida ne’e ba kna’ar diak tomak ne’ebé servi ona nasaun Timor-Leste. Ho limitasaun fundus no dezafiu ho tan krizi polítiku daudaun ne’e selebrasaun loron aniversariu ba tinan ida ne’e ladun rame. Maske nune’e, FM fiar katak aniversariu ida ne’e tenke sai biban diak atu halo reflesaun kona-bá progresu hirak ne’ebé FALINTIL-FDTL hetan ona, no dalan oinsa mak bele  servi nasaun ba oin.

Importante mak ida ne’e, eis komandante no Xefe Tentara Nasional Indonezia (TNI) Jeneral Gatot Nurmantyo sei mai tuir selebrasaun aniversariu ida ne’e. Niania prejensa nu’udar sinal históriku ida atu hanoin hikas TNI ho FALINTIL funu malu iha tinan barak nia laran durante okupasaun. In jeral , relasaun ba institusaun rua forte tebes entre FALINTIL-FDTL ho militar hosi nasaun vizinu nu’udar aspeitu xave ba segurasan nasional Timor-Leste. Kooperasaun entre forsa defeza rua ne’e ho professional valor liu iha trainamentu konjunta, amizade, hasae kapasidade, no kooperasaun seguransa internasional. Kooperasaun entre FALINTIL-FDTL ho Australian Defense Force (ADF) tenei kontinua haforsa, nune’e mos kooperasaun boot liu tan mos tenke halo mos ho TNI. Kooperasaun ne’e tenke haboot tan ba area estratéjika ho nasaun sira seluk, no espesifikamente ho nasaun Asian sira ho tan pasifiku. Nune’e mos tenke dezemvolve parseiria ne’e tenke perioritiza ba futuru FALINTIL-FDTL.

Nune’e mos, FALINTIL-FDTL tenke fokus atu gaina kapasidade ida ne’e maka persiza hosi militar moderna. Iha momentu FALINTIL halo gerilla kada pesoal forsa armada peresiza hatene oinsa mak bele halo tátika kombate no utuliza kilat. Daudaun ne’e, FALINTIL-FDTL tenke iha kapasidade barak no oin-oin atu bele servi Timor-Leste  nu’udar nasaun independesia. Partikularmente, tamba Timor-Leste imposibel atu funu iha tempu badak, FALINTIL-FDTL tenke fokus ba hasae kapasidasde ne’ebé maka suporta atu dezenvolve sosio-ekonomia Timor-Leste, halo protesaun ba rekursus naturais no bele haforsa kooperasaun segurasan internasional. Ho nune’e mos fo defeza ba nivel kapasidade atu bele prevene agresaun esternal.

Dala ruma kapasidade importante liu mak tenke involve halo patroliamentu iha marítima teritoriu nasional. Iha pontu ida ne’e, perioridade ba  FALINTIL-FDTL tenke fokus ba komponente Naval nia kapasidade. Exemplu hanesan halo kapturasaun ba peska illegal iha tinan kotuk, hatudu katak kontrolu  Timor-Leste nian ba tasi iha teritoriu nasional limitadu liu. rekursus marítima nia valor ekonomia boot liu, liu-liu iha relasaun kona-bá industria ikan ho turismu. Bainhira Ro’o Patrolia Pasifiku hosi Australia to iha Timor-Leste, maka bele halo kompleta liu tan iha area ida ne’e. Maske nune’e dezenvolvimentu ba kapasidade operasional komponente Naval FALINTIL-FDTL tenke sai perioridade organiza dahuluk ba oin.

Dezenvolve kapasidade injenaria FALINTIL-FDTL nia atu bele ajuda ba infraestrutura sai nu’udar fokus area ida ne’ebé maka nesesáriu duni. Hahu iha tinan 2010, FALINTIL-FDTL involve an iha kooperasaun sivil-militar ne’ebé signifika katak papel importante liu mak iha dezemvolvementu nasaun. Rezultadu ida ne’ebé lamotivadu ida ne’e fo sai katak persiza duni FALINTIL-FDTL halo intervensaun barak liu ho aset ema, partikularmente kapasidade téknika ne’ebé persiza atu hadia infraestrutura Timor-Leste.

Manutensaun forsa dame iha area seluk ne’e persiza iha atensaun hosi FALINTIL-FDTL. Dezenvolve kapasidade FALINTIL-FDTL atu desloka ka formasaun ba kompañia nia sukat ba operasaun forsa dame ONU nia fo biban ba  Timor-Leste halo kontribusaun ba segurasan internasional nu’udar sidadaun global ne’ebé ho responsabilidade aas. Hanesan mos nasaun sira seluk ne’ebé sai membru ONU fo ona kontribuisaun ba Timor-Leste. Ida ne’e tenke fo benefisia adesional atu fornese pesoal FALINTIL-FDTL ho esperensia operasional nian no sei fo lukru ba nasaun Timor-Leste.

Nune’e mos atu dezenvolve kapasidade hirak ne’e, formulasaun ho implementasaun ba polítika defeza ho realístiku duni. Planu Forsa 2020, ne’ebé fo sai iha tinan 2007, ne’ebé ambisaun no tenke sosa helikoptru funu nian ho rudal balístiku ne’e la realistiku. Planu ida ne’e larefleta realidade no mos susar atu atinji iha implementasaun, tanba Timor-Leste finansialmente laiha. Suku cadan ne’ebé karun tebes nune’e mos hetok labele halo prevensaun eksternal ne’ebé boot liu hosi militar rejional nian. Ba oin, polítika defeza tenke fokus ba iha valor ne’ebé realistiku ba nesesariamente seguransa Timor-Leste. Daudaun ne’e FALINTIL-FDTL tenke utiliza meus ida ne’e efektivu atu prevene agresaun eksternal, artigu ida ne’e sublina ona area importante ne’ebé FALINTIL-FDTL tenke fokus ba no suporta dezenvolve dezenvolvementu nasional atu fo kontribuisaun ida ne’ebé util ba segurasa internasional.

Fundasaun Mahein

Sem comentários: