sábado, 17 de outubro de 2020

Prezidente CI: “jornalizmu parte integrál luta povu Timór”

BOBONARO, 16 outubru 2020 (TATOLI) - Iha komemorasaun tinan 45 trajédia Balibo Five, Prezidente Conselho de Imprensa (CI), Virgílio da Silva Guterres, konsidera komponente jornalizmu hola iha luta libertasaun to'o Timór hetan independénsia.

“Jornalizmu ne'e parte integrál hosi luta povu Timór ninian, tanba molok Revolução dos Cravos iha Portugál, hanoin atu defende direitu povu hahú mosu iha pájina imprensa iha tempu ne'ebá,” Prezidente CI hateten iha debate Publiku ho topiku 'papai prosesu konstrusaun Estadu ', iha ámbitu komemorasaun tinan 45 trájedia Balibo Cinco ne'ebé hala'o iha postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro, sesta ne'e.

Nia dehan, Timor-Leste tenke haksolok tanba membru Asembleia Konstituante ne'ebé halo Konstituisaun tau artigu importante atu garante liberdade espresaun no liberdade imprensa

“Garantia ne'e fó espasu sidadaun bainhira ko'alia liberdade imprensa, iha espasu ba meiu komunikasaun sosiál no jornalista atu hala'o knaar ne'ebé iha konteksu responsivo sosiál, não prevelejiadu tanba hetan liberdade liuhosi hatkonutan informasaidu haiku haiku direitu hetan informasaun loloos, ”nia akresenta.

Virgílio Guterres haktuir, tinan 45 liubá iha Balibo, militár indonézia sira iha hanoin katak oho jornalista bele taka lia-loos, maibé tinan barak nia laran hatudu ona katak lia-loos sei labele hakoi.

“Ema bele hakoi jornalista nia isin mate, maibé lia-loos labele hakoi tanba sai referénsia ba ita no governante sira, ne’ebé dalaruma iha kobertura membru Governu tenke hasoru krítiku hanesan konsekuénsia liberdade, enkuantu ita-nia serbisu atu serví didi’ak povu,” nia fó hanoin.

Prezidente órgaun independente ne’e nota katak dalabarak ema sempre hateten jornalista hakerek buat a’at de’it no buat di’ak nunka fó sai.

“Ukun-nain sira uluk promete iha kampaña eleitorál katak ukun karik atu halo di’ak, ne’ebé kuandu halo di’ak ne’e la persiza atu publika no jornalista nia funsaun atu buka tuir promesa,” nia katak.

Prezidente CI konsidera maski hasoru dezafíu, jornalista nafatin goza liberdade

Nia subliña, dezde 2002 Timor-Leste restaura independénsia to’o agora, pápel komunikasaun sosiál maski enfrenta dezafíu oioin maibé kontinua goza liberdade, tanba ne’e hein katak ho komemorasaun no diskusaun ne’ebé hala’o bele fó hanoin ba malu katak liberdade imprensa ne’e labele lakon no jornalista kontinua hala’o pápel krítiku atu nune’e evita labele sai portavós polítiku maibé ba sidadaun, públiku, leitór no rona-na’in sira.

Kona-ba fundamentu Konstituisaun artigu 40 no 41, iha diskusaun Asembleia Konstituinte temi katak ideál ne’e Timor-Leste la presiza iha lei imprensa tanba prinsípiu liberdade imprensa no liberdade espresaun garante kedas iha Konstituisaun, maibé tanba iha Konstituisaun hateten katak ezersísiu ba liberdade direitu sira tenke regula ho lei entaun ikus mai Governu liuhosi Sekretaria Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS) inisia Lei komunikasaun sosiál ne’ebé mak vigora ona iha 2014.

Lejizlasaun ne’e maka fó dalan ba kriasaun CI no buat seluk ne’ebé presiza atu tau-atensaun mak Parlamentu Nasionál hanesan órgaun lejizladór liuhosi rezolusaun númeru 3/2003, ratifika ona konvensaun internasionál ba direitu sivíl no polítiku, ne’ebé iha rezolusaun ne’e temi katak kurasaun demokrasia mak liberdade espresaun no liberdade imprensa.

“Se ita-nia Konstituisaun hateten katak Estadu Direitu Demokrátiku dehan ema hotu hanesan iha lei nia oin, demokrátika tenke bazeia ba vontade populár no vontade populár ne’e espresa liuhosi ema-nia opiniaun no ideia. Ida-ne’e ne’e maka sai fuan ba ita-nia demokrasia,” nia realsa.

Iha mundu jornalizmu, buat ne’ebé kesi sidadaun la’ós akontese de’it Timór maibé globalmente kódigu étika jornalista hanesan prinsípiu morál ne’ebé sai mata-dalan ba jornalista hotu, atu nune’e produtu jornalíztiku labele ses hosi prinsípiu.

“Kuandu situasaun difísil dalaruma kuadramentu legál seluk la sai abrigu di’ak ba ita no ida sai abrigu di’ak ba jornalista sira maka kódigu jornalista ne’ebé haktuir prinsípiu jornalizmu,” nia hatutan.

Jornalista: Antónia Gusmão Editora: Julia Chatarina

Sem comentários: