sábado, 10 de dezembro de 2016

Lahó lian portugeza laiha nasaun iha Timor-Leste - jornalista Max Stahl


Jornalista inglés Max Stahl afirma ona iha Coimbra katak ko'alia lian portugeza hanesan ona asaun ida rezisténsia nian maibé mós sobrevivénsia hosi nasaun ne'e, hodi konsidera katak "lahó lian portugeza, laiha nasaun iha Timor-Leste".

Ohin loron, joven sira iha Timor-Leste kestiona katak "lian portugeza serve hodi halo sá", iha nasaun ida ne'ebé dook hosi Portugal ka hosi Brazil, maibé ema timoroan sira ne'ebé lidera ona luta ba independénsia nasaun nian "kontinua konsiente katak sobrevivénsia hosi nasaun depende hosi diferensa, hosi identidade úniku povu nian", ne'ebé portugés sei asumi hanesan bandeira ida, subliña hosi Max Stahl.

Jornalista filma ona no divulga ona masakre Santa Cruz nian, iha tinan 1991, bainhira ezérsitu indonéziu tiru hasoru populasaun, hodi oho ema na'in 271 iha fatin no na'in 127 mate iha loron hirak tuirmai hafoin masakre iha Santa Cruz.

Maski lian portugeza sei hanesan "minoritáriu iha Timor-Leste", iha daudaun "luta la'ós lian nian, maibé hosi valór sira ne'ebé komunika, liuliu la'ós de'it hosi Igreja", subliña hosi jornalista inglés ne'ebé aprezenta, iha loron-tersa ne'e, iha Coimbra, nia estreia hosi dokumentáriu foun "A Língua, a Luta, a Nação", kona-ba knaar portugés nian iha konstrusaun nasaun timoroan nian.

Hodi ilustra konsiderasaun ne'e, jornalista inglés fó hanoin ona katak ativista sira uluk hakerek dokumentu sira iha lian portugés durante luta ba independénsia, nune'e mós komandante sira "ne'ebé luta iha ai-laran" no sira halo kestaun haruka mensajen sira ho portugés, "maski soldadu sira la hatene" lian.

"La'ós hanesan de'it papel simbóliku, [lian] hanesan iha baze luta nian", nia hatete.

Max Stahl fó hanoin katak Timor-Leste "iha lian no dialetu oioin", no "sobrevivénsia" Timor-Leste nian nu'udar nasaun "depende hosi valor sira maibé mós hosi bandeira no símbolu ruma".

"Tansá maka ema timoroan sira la'ós ema indonéziu sira? Tanba ne'e maka iha determinasaun ida hosi líder oioin katak lian ne'e sei sobrevive iha Timor", nia hatete no subliña katak portugés "sei aumenta" no nunka iha "timoroan barak" maka ko'alia lian ne'e maski sei hanesan persentajen ki'ik ida.

Max Stahl ko'alia ba jornalista sira bainhira hakotu kolókiu ida ne'ebé halo iha loron-sesta iha Coimbra ho títulu "Timor: mil palavras, mil imagens", ne'ebé partisipa hos investigadór sira ne'ebé ko'alia relasaun entre "media" no prosesu independénsia Timor-Leste nian no jornalista sira ne'ebé akompaña ona prosesu ne'e.

Liutiha tinan barak nia laran hodi buka konta "istória luta nian hosi valor sira dignidade ema nian" iha nasaun oioin iha funu, jornalista inglés konsege rekolla ona imajen sira iha Timor-Leste ne'ebé halo mós muda dalan sira akontesimentu nian.

"Hanesan odamatan ida, janela ida ba jornalista sira seluk hodi konta no halo ponte entre joven sira ne'e ho mundu", iha tempu ne'ebé, maski moris iha situasaun dramátiku iha nasaun, "laiha ema ida mesak maka iha interese".

Max Stahl iha tempu ne'ebá hanesan "mesak, ho joven sira ne'ebé lahó kbiit ka perspetivu, maibé nunka husik prinsípiu ne'ebé sira iha", repórte inglés ne'e konta no konsidera katak jornalista ida lahó valor sira no lahó "baze konsiente ida" hanesan "ema ida ne'ebé perigozu".

"Ha'u la fiar iha jornalista neutral, Jornalista neutral hanesan perigozu tebes", nia subliña.

Universidade Coimbra asinala tinan 25 masakre Santa Cruz nian no tinan 20 atribuisaun Nobel Dame nian ba Ximenes Belo ho José Ramos-Horta, ho prezensa hosi laureadu sira, hatudu dokumentáriu sira, espozisaun sira, debate sira, iha inisiativu ida ne'ebé hahú hosi loron-sesta ne'e to'o loron 16.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ António Dasiparu / EPA

Sem comentários: